Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

AN KI SIEK NOU YÉ A ?

Hughes BARTELERY
AN KI SIEK NOU YÉ A ?

Lè nou ka wè sa ka pasé atjelman, nou blijé flichonnen.

Violans, violans, violans toupatou.

An mitan péyi fwansé a, nou wè lanné pasé, jenn-jan o aza simen lanmò asou chimen yo, kisiswa « Bataclan », « Parc des Princes », oben asou teras kafé. Nou wè an lot dépotjolé pawon’y kon an zannimo.  Tinizi nou wè yonn anni simen bal asou tout touris adan an lotel. Nou wè timanmay dizan, douzan fi kon gason vini bonm kamikaz pou anni tjwé  moun !...La nou ka alé épi sa ?

Yo sé di pèsonn pa trantjil pies koté. Pa pli an Fwans ki létranjé.

Alò, adan ti Matinik nou an es nou épargné ? Nou pies pa pé di ayen, men sa man ka konstaté kanmenm a laj-la man ni a, sé ki tout bagay chanjé, men an pli mové.

Koté lanviwonnay nou sé an dézolasion :

Matinik blotjé épi anboutéyaj. Nouriti nou sé « chloredécone » ka ba nou kansè , lapwostat ka fè nonm ped sa ka fè yo sé nonm, madanm ka ped sé si bel ti tété yo a. Pwason-lion débatjé, é sé dèyè pwason-lion ki ni pwason-lion ka dézékilibré lavi an lanmè. Asou tet nou siel-la nwè épi lapousiè sab sòti Sahara, pou dékalé tout poumon. Lantoun nou, lanmè-a vini koulè labou, nou anvayi épi sagas ka tjwé santé nou. Siel blé, lanmè blé, tou sa ki té ka fè belté ti Matinik nou an, fini.

Koté lavi adan ti péyi nou a, sa vini ankò pli difisil.

Anmisi-anmisi lavi-a ka vini pli red pou tout moun. Jenn-jan jòdi pa pè ayen. Yo ped tout respé pou vié moun. An pov malérez 88 lanné touché moto an jenn jan, sé lopital yo ritouvé’y. An ti malérez chofè Mozaik, klaksonnen two fò an zorey an jenn-jan ki té an mitan lari-a, si sé lé zot chofè-a pa té la, i té ké ped ta’y la.

Lékol, sé met-la ka santi lavi-yo an danjé : violans, zanm, raket, ladwog ka simèjé.

Lanmézon, papa épi manman dépasé, yo pa ni dwa ni bat yich yo, ni menm ba yo an lè pou rantré la kaz. An papa ki té di yich-li i ka fèmen lapot anlè’y si’y pa rantré avan dizè d’swè, wè  jandam a dézè d’maten vini blijé‘y wouvè ba’y. Kantapou sé ti-mafi a, lè’w ka wè yo « Tour des yoles » oben « Mercury days » sé mété lanmen an tet. Menm lapolis  ka bat ariè douvan yo. An krey jenn-jan asou moto anni fonsé asou an baraj jandam ki pa té ni dot solision ki ba yo lè. 

Koté travay ankò pli mal.

Tout lantoupriz ka fèmen yonn apré lot. Chomaj adan tout fanmi, jenn-jan pa ka touvé travay kisiswa diplom yo pé ni. Lagrev toupatou, dépi yonn fini an lot ka koumansé. Si’w pa fonksionnè ou pri an sa, ou pa sèten ni travay pou ba yich ou manjé jik laritret. Lenpo pa ka ba pèsonn pies wouspel é lajan pa ka rété an poch.

Ki tan sa ké fini ? Ka rété kanmenm an ti lespwa. Lè ou ka pran sé jenn-jan an  yonn-yonn konpowtasion yo nòmal, sé lè yo jwenn ansanm tout bagay ka chanjé. Pwoblem-la sé chomaj-la. Si yo ka rivé ba yo tout an ti travay, oben otjipé yo adan asosiasion espò, kilti, mizik, man sèten  nou ké ritouvé sé jenn jan nou an kon nou enmen yo : jenn-jan ki solidè, jenn-jan ki ni  lonnè, jenn-jan ki ni respé.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.