Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Ansanm mwa mé-a ka rivé, sé nwaris-la ka sòti déwò...

Ansanm mwa mé-a ka rivé, sé nwaris-la ka sòti déwò...

   Mwa mé sé mwa éti nou ka gloriyé (célébrer/to celebrate) zanset-nou davwè yo pété chenn-yo lè 22 mé 1848 avan dékré labolision ladjoukann (esclavage/slavery) té ni tan rivé atè Matinik. Men ni an bagay fok pa nou janmen bliyé ek ki an bidimmatjè (évrivain/writer), Edouard GLISSANT, espitjé nou, sé ki si sa vré ki Neg-mawon té ka fouté sistenm esklavajis la bon fè, sé Neg-la ki té ka djoubaké (travailler/to work) adan bitasion-an pa té manchot non pli. Anni jété an zié anlè sé archiv ek sé liv an tan lontan-an, nou ka rimatjé an bagay lamenm : sé met bétjé-a pa té ka viv trantjil, yo pa té ka viv alez kon Blez si lafalez kon nou sé pé kwè a. Dabò-pou-yonn, yo té ni lakakarel (peur bleue/scared) ki sé djouk-la té pwézonnen yo, bagay ki té ka woulé alé-pou-viré adan tout bannzil (archipel/archipelago) karayib la. Neg bitasion té ka pwézonnen zannimo, pwézonnen Neg tret, pwézonnen Bétjé ek lè zot wè lajistis té pongné (attraper/to arrest) yo, yo té ka kondané yo a mò. Oben Neg-bitasion té ka fouté difé andan sé pieskann-lan lannuit.

   Kidonk fok pa nou janmen kwè ki Neg-bitasion té ni an konpowtasion mouton. Sa pa vré pies ! Dayè, yo té ka pòté pal(aide/help) ba sé Neg-mawon an davwè  (parce que/because) adan sé ti zil-nou an, okontrè di sé gran zil-la kon Kiba oben Janmayik, nou pa ni plato. Ayen ki mòn ek adan sé mòn-la, pa ni ayen pou manjé kifè lannuit sé Neg-mawon an té ka désann bò sé bitasion-an koté sé Neg-bitasion an té ka fè yo avwè kéchoy pou sa mété nan bouden-yo. Sa ka fè nou konpwann ki opozé Neg-mawon ek Neg-bitasion pou di konmkwa sé primié-a té boug valab ek sé dézienm-la an bann apoda (niais/stupid) oben kapon (lâche/coward), sé an fouti kouyonnad ! Men sé nwaris-la pa ka janmen kalanjé (hésiter/to hesitate) a fè sa kivédi yo ka kalkatiré listwè-nou.

   An lot bagay pou nou konpwann sé ki nou pé pa déviré asou listwè. Sa ki fet, fet ! Romen avayi Golwa, Ara anvayi Berbèw, Arien anvayi Dravidien (an péyi l'End), menm manniè Niopen (européen/european) kolonizé l'Afrik, chayé Neg l'Anmérik ek fouté yo nan ladjoukann. Abo (bien que/although) zanset-nou té ni chenn nan pié-yo, yo goumen pou sa rété dé nonm ek dé fanm ki doubout. Yo kréyé (mo "kréyol" ka vini di lag laten "creare" ki lé di "kréyé") an lang ki nef, an lanmizik ki nef, an latjuizin ki nef, an architekti ki nef kisasayésa... Yo ba tout sé bagay-tala tit (nom/name) "kréyol" : lang kréyol ek kilti kréyol. Mé nou pé toutafetman ba'y an lot tit : nou pé kriyé yo "lang jouanakaérien" ek "kilti jouanakaérien" pis "Jouanakaéra" sé kon sa primié zabitan Matinik té ka kriyé péyi-a. Dayè, lè sé djouk (slave/esclave) Sen-Domeng lan libéré kò-yo ek fouté sé Fwansé-a nan bwa, yo pa kriyé péyi-a "Nouvel-Giné" oben "Nouvo-Kongo" : yo viré ba'y ansien non amérendien'y, Ayiti, ki lé di "péyi ki ni montagn ki wo toubannman". Poutji ? Sé davwè yo té sav yo pa té Afritjen ankò menmsi anlo bagay adan kilti kréyol ayisien an, kontel Vodou, sòti pa koté l'Afrik-Djinen, kon yo té ka di an tan lontan.

   Kidonk sé nwaris-nou an, chak lè mwa mé rivé, ka pwofité pou sòti lo kouyonnad-yo a ek fè moun kwè ki sa posib mofwazé(changer/to change) listwè ek lè yo ka fè sa, yo ka fè nou ped tan asou chimen libérasion nasional nou pis yo ka fouté twoublay nan lespri moun. Si yo ka santi kò-yo sitelman afritjen kon sa, yo ni ka déviré an Afrik ! Pèsonn pa ka opozé (empêcher/to prevent) yo janbé dlo...

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.