Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

COLLOQUE DU JEUDI 10 FEVRIER 2011

Konsit jédi 10 févriyé 2011 - Maison Familial et Rurale du Morne Rouge
COLLOQUE DU JEUDI 10 FEVRIER 2011

Dé mo kozé té ka fet adan an lékol privé ba dé jenn dépi 4ème jik an Bac pro, yo té désidé djoubaté alantou an tem «Kréyol dan lé média». Té ni moun ki té ka ba lekspérians-yo. Robert Saé yonn-dé moun adan sa ki kréyé radio APAL, Charles Marajo ki ni an némision asou KMT é mwen menm, ki dépi 2004 ka matjé an nartik an kréyol andidan jounal ANTILLA.

Jean-François Beaunol ki directè lékol-tala akéyi sé twa moun-an, ek i di i té fiè sé jenn manmay-la ek Isambert Duriveau té mété bagay-tala an plas pas sa ka alé adan sans «La Maison Familiale et Rurale du Morne Rouge».

Ki moun ki Jid?

Non-mwen sé Jude Duranty, mé yo konnet mwen kon Jid. Man sé chef de chœur, la Chorale l’orchidée de Schoelcher éti nou fini fè an déziem CD «Voyage au gré des alizés». Nou fini prézanté’y le 22 janvié Téyat minisipal. Man ka jwé tanbou bèlè, tronpet ek man ka tjoké piano. Man sé an otè-konpozitè.

Kidonk man isi a kom Jid, pou man palé zot di an kronik man ka matjé dépi févriyé 2004 (7 an) an jounal ANTILLA, yo ka kriyé Kréyolad.

Kréyol adan jounal

Avan man fè zot chonjé tibren listwa sa yo kriyé «la presse» an fransé é «jounal» an kréyol, man ké pousé an lapot a dimi-band pou di zot an bagay ki ni kont pwa’y.

Dépi lontan Matinik ni an konba lang. Kivédi, ni dé lang ki toujou an bisbi, chien-yo pa kay lachas, é sa kréyé an malkadi éti tout moun ka soufè, (yo pa menm sav). Yo kriyé sa «la diglossie» sa diféran épi «bilinguisme» éti an moun pé sèvi dé lang san pies tjak. Kontel avan, yo té ka défann moun palé kréyol serten koté. (kay-ou, lékol, dan biro épi kisasayésa…) Jòdi-jou sa pli an bèn, yo pa ka di’w pa palé, mé ou sav fok ou pa palé kréyol. Pou man bout, sé kondisiré lè yo ka envité sé dé lang-la, yo ka montré yonn an bel fotey épi yo ka di’y: «Asseyez-vous, je vous en prie!»

Épi lot lang-lan, kidonk kréyol, mi sa yo ka di’y: «É ga sa, gadé wè si ou pé fouté kò’w asou ti ban-an ki la-a!»

Tibren istwa atjelman (an ti kout zié pa dèyè)

Fok sav ki avan té ni anlo jounal Matinik ki té ni dé kont oben dé poem kontel an kréyol.

Ant 1919 épi 1939 té ni o mwen 70 tit jounal Matinik. Yo té Té ni an ti tiraj épi an lavi kout kon latjé krapo. Fok di sé jounal éti té ka kopié anlo artik fransé ek pa té ni anlo plas pou lavi isi. Nou pé palé vitman dé jounal kontel:

L’action Nouvelle, La Résistance, Le Courrier des Antilles, L’Aurore, L’Information, La Paix en 1915.

Le Clairon en 1940.

Le Sportif en 1946 épi Les contes de Caso de Casimir Branglidor.

An 1964 dé nouvo mwayen enfòmasion ka pwenté.

Daboudabò, France-Antilles ki ka paret touléjou, sé sa yo ka kriyé an « quotidien » an fransé.

Épi apré, sé ti bwet-la yo kriyé télévision-an ki ka paret isi Matinik. Sa ké ni an brital konsékans asou ti jounal kontel: L’Information, La Paix, Le Sportif, épi Rénovation. Disparet ka pran tout sé jounal-tala. Yo pran lavol.

Sé Aujourd’hui Dimanche ki vréyé déwò dé kont ant 1965 é1972 épi dé dialog ant dé personaj kon Zizi et Popol; Ti Chal et Ti Chabin ; Propos d’un Bitako ; Compè Lapin et Compè Zamba ; Mait Mano et Asto ; Ami Vévé et Ti Jacques.

Fok di an pasan dan lé lanné 1976 té ni dé zartik asou le créole à l’école.

France-Antilles an 1968 piblié, lwen za lwen, dé poèm ek dé kont.

Adan l’émigration an Frans, té ni Djok ki ké bout épi liméro 57 an out 1978 (vraisemblablement à la suite du retour des principaux animateurs).

Mé fok atann lé zanné 1978, épi Grif An Tè  ek dé moun kon lé (Léotin Térez, Georges-Henri Léotin, Raphaël Confiant, Serge Harpin...) pou wè anpiblikasion yenki an kréyol. Jounal ki ké viv épi 52 liméwo, ant 1978 jik an 1982.

Pres an menm périod-la, Kabouya paret.  Sé an rèvi ki té matjé yenki an kréyol pou vréyé douvan an kréyol nef, an kréyol matjé.

Épi dan lé zanné 1980, lé premié ANTILLA KRÉYOL éti 15 liméwo ké suiv. Sé an jounal ki té ka paret chak mwa (mansiel) épi apré asou lé dènié tan tou lé dé mwa. Fok di lanné 78 la té an bon founé pas sé 2000 ekzanplè Antilla kryé ki sòti.

Anfen an séri jounal titak pli siantifik éti le GEREC mété déwò. Nou pé palé di:

ESPACE KRÉYOL. An rèvi lengistik pou étidié lang ek kilti kréyol la épi 5 liméwo: 1(76) 2 (77) 3 (78) 4 (79-80) 5 (83).

MOFWAZ. An rèvi pédagojik pou difizé bò sé enstitè-a ek pofésè lékol sigondè, finaldikont sé wouchach GEREC la: 1 (77) 2 (78) 3 (1980)

TEXTES ET DOCUMENTS. An révi litérati pou katjilé anlè litérati antiyez la.

Kidonk nou ka wè toujou ni dé jounal totalman oben ki ni teks kréyol adan dépi koumansman 20e siek-la.

Fok man di zot i ni dé teks kréyol éti nou pa ka chonjé pies toubannman sé lé chanté kisiswa bidjin, mazurka, zouk oben jòdi-jou dannsol.

Si zot alé asou an sit kontel Zouker.com oben Apapawolanlè.com sé pasé 2000 teks zot pé trouvé adan chanté kréyol; é sé an tizizin dan sa nou tann é chanté dépi an siek. Sonjé yenk «La galaxie Kassav» (albom group al albom sé chantè-a) sé aprochan 40 albom kidonk 400 mòso. Sé plis di 2000 teks ka ekzisté adan chanté kréyol.

Nou pé konstaté kan menm, ki dé jounal militan kon Justice (1910) épi Jounal Asé Pléré An Nou Lité (1981) pa janmen pibliyé pies artik an kréyol.

Épi an 2004 ANTILLA permet mwen fè Kréyolad mé an menm balan-an yo rikoumansé teks an kréyol. Man ka pofité rimèsié (Gérard Dorwling-Carter, Henri Pied ek Alfred Fortuné dé
militan kréyol ki toujou wè potalans lang-la dépi lontan-lontan).

(Voir Annexe. Lecture du premier Kréyolad).

Matjé dé teks asou dé tem touléjou, sé pa an latjéprétet (san prétansion) ka fè kronik-la mé sé an militan éti ka djoubaté kon i pé pou kréyol pran plas-li kon an lang yo ka matjé, kon tout lang. Sé an lang ki méprizé, dénigré, malmennen pa ich-li menm. Pas dépi lontan yo fè yo konprann ki dabò-pou-yonn sé pa té menm an lang. Ni anlè yo té ka palé di patwa, kidonk an bagay ki pa an véritab lang. Épi apré yo fé nou konprann ki douvan an gran lang kontel anglé, kréyol pa té ni pies chans. Sel lang ki té pé sové nou sé fransé, oben anlot lang mé pa kréyol. Sé ki yo pa konprann ki lè ou sa palé kréyol ek ou ni an kilti oben anlot lang, sé an chans ou ni.

Tou sa ka fè ki moun andéwò ka entérésé yo asou zafè kréyol-la, mé jan isi menm, pa lé otjipé di’y. Mé lang ek kilti kréyol ka fennen, é si jénes-li pa wouzé’y, kidonk pa otjipé di’y, asiré i ké mò.

Ki moun ka li Kréyolad, lektè Antilla, yonn-dé militan, dé senpatizan, pétet zot dèmen.

Ni dé moun ki djoubaté ek ka goumen toujou pou lang-lan (Mano RCI, Alsendò (Maurice Alcindor) Sulli Calli, Géraud Ambroisine, Denis Adenet-Louvet, Daniel Boukman, Philipe Lagier).

Ni dé gran grek ki goumen ek ka bat toujou pou kréyol Jean Bernabé, Raphaël Confiant, Pierre Pinalie…Yo matjé liv, diksionnè…

Ni dé radio (APAL, RLDM, Martinique 1re, RCI, dot radio lib)

Ni dé jounal (Antilla)

Ni dé sit (Meetaw, Montray Kréyol, Potomitan …)

Ni ATV (An tjè péyi-a d’Hubert atjelman é avan té ni Philippe Lagier ki té ka fè an jounal kréyol, pétet dé télé kon (ZoukTV, KMT) mé man pa ka pran sé télé-tala ki ka fè sa yo pé kon yo pé.

Man sav si zot pa chaché alfabétizé kò-zot, kivédi aprann li ek matjé kréyol dan aprochan 5O an nou ké kon Trinidad. Kivédi yenki  vié moun ké ka palé kréyol. Man palé ni valé pèsi pa mis, ni et pésimis, mé asiré si nou pa aprann li, matjé ek sirtou palé, asiré-pa-pépet kréyol ké foukan nan péyi san chapo.

Man ka bout la, é man ka di zot mèsi pou kouté zot kouté mwen. Man a dispozision zot pou éséyé réponn, lè zot ké pozé mwen an kèsion.

Respé pou zout tout.

Jid

le 15 févriyé 2011

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.