Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Dépi moun an pa jouré manman’w

Térèz Léotin
Dépi moun an pa jouré manman’w

Moun ki wousouvrez adan travay yo, té dwett sav ki pa ni ayen ka dégradé’w, lè’w ka palé kréyol, épi pa ni ayen ka fè’w ped valè’w, lè yo ka palé kréyol ba’w, si moun lan  pa la ka jouré. Pa ni lanng dégradan.

Matinik i rété moun toujou, étila fok pa ou sé bliyé kòw, alé palé kréyol ba yo, lè yo an travay yo. Sé konsa ki vandrèdi 04 janvié 2019, kidonk la simenn pasé, an madanm ki kliyan lakay an sèviss ki ka otjipé di latélé-konminikasion, mantjé fè yo matjilpé’y. I ay di lotess la an kréyol, souplé : « Ess ou ja enskri mwen ? » (M’avez-vous déjà inscrite). Lotess la ki pa pran’y piess mandé kliyant lan, an fransé, an manniè ensilté  : « Pourquoi vous adressez vous à moi, ainsi ? Qui vous a donné le droit de me parler ainsi. Madanm lan ki pa té ka atann kòy,  é ki pa konprann sa ki té ka rivé ‘y la, soté,  é tou estébékwé i di lotess la konsa : « Quel est  le problème si je  vous parle créole ? »

Kliyant tala toujou té ni labitians yo wousouvrè’y bien, sé pousa ki kou tala i pa djè konprann sa ki té ka rivé’y laa, ni ki koté i té alé pòté pié’y la. I pa té sav fok pa té palé kréyol adan lajans lan. Men sa zott lé, i toujou ni an prèmié jou.

« Si vous étiez dans une autre administration, certainement que vous ne vous serez pas permise de vous exprimer ainsi », lotess la réponn li, tou énèvé.

« Ess ou ja enskri mwen ? » mi sa yo mandé’y, wi !  Kisa ki briskan, kisa ki ensiltan nan sé mo tala ?

Dapré mwen pa ni ayen ki méprizan adan lifett di palé an lanng.  Alè éti moun ka sòti jik Aix-en-Provence, jik l’Almàn, jik Japon, épi dott koté ankò, pou vini Matinik aprann konnett kréyol, i rété moun Matinik ki konprann toujou ki yo pa moun é ki lanng yo a pa vo, é pa andwa rantré  toupatou. Alè éti kréyol ka koumansé kité wett, i rété an bitako kouyon ki konprann i sé grangrek, pass i pa lé moun palé kréyol ba’y. Men fok ki lotess tala sav ki patwon’y pa mété piess panno, ni piess lékrito ki ka déklaré ki kréyol enterdi, adan piess lajans li. Menm manniè sèviss yo ka wousouvrè lajan moun ki ka palé fransé, yo pou asepté tann chinwa, anglé, kréyol, riss,  ki sé vini pòté lajan yo tou, é si yo pa sé konprann, yo pou ba kòyo dispozision pou konprann.

Sosiété tala ka touvé kòy Matinik, i adan toutt réjion an, tou, é ni dott moun ki pé vini palé lanng lan lotess yo a pa lé tann lan. Si sé pè i pè, fok li sav ki kréyol pa enskri asou piess liss péché, kidonk sé pa nonpli an péché mòrtel, ankò mwens an péché kapital, sé pitett pliss an « péché orijinal » é kelkanswa anglé, italien, riss, an kliyan sé an kliyan, i toujou ni rézon, dépi i pa jouré manman’w ba’w.

Térèz Léotin

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages