Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Entèvansion Sanblaj pou fè kréyol lékol lè 28 oktob 2017 pou jounen entènasional kréyol pa koté Sendomeng adan kad sétiem Sanblé Pep Karayib (A . P. C . Asamblea de los Pueblos Del Caribe).

Léandre MARIMOUTOU
Entèvansion Sanblaj pou fè kréyol lékol lè 28 oktob 2017 pou jounen entènasional kréyol pa koté Sendomeng adan kad sétiem Sanblé Pep Karayib (A . P. C . Asamblea de los Pueblos Del Caribe).

Jòdi-a, nou manmay péyi Lakarayib ansanm ansanm nou  isi-a Sen-Domeng pou katjilé ek bokanté asou anlo bagay pou dèmen lavi nou, ta fanmi nou, ta péyi nou, ta Lakayayib épi pou ta tout pep asou latè pli bel pli bien.

Jòdi–a sé an gran jou tou pou nou tout, sé an gran jou pas sé jounen entènasional kréyol ; toupatou oliwon latè, anpil moun ka gloriyé lang kréyol ki sé pou nou an bel zouti bokantaj andidan karayib-la.

Jòdi nou sanblé adan sa nou kriyé  SANBLÉ PEP LAKARAYIB, sé twa mo–tala, lè ou pran yo ansanm  yo ni anpil fos , anpil  potalans é si  nou pran yo yonn pa yonn nou ka wè wotè belté yo.

Kontel  Sanblé, sé li ka fè ki nou la jòdi ansanm-ansanm, sanblé pou nou, moun Lakarayib sé an bagay ki matjé anlo istwa pep nou, nou pé pa palé di sanblé san nonmen kònlanbi ( conque de lambi) pas sé lè kònlanbi té ka sonnen asou mòn,  mawon té ka sanblé.

Sonjé, pou esklav té pé jwenn pou sanblé kò yo, sé épi kònlanbi yo té ka sanblé pou bokanté asou : lavi yo, sa ki fet, sa ké fet épi kouman owganizé kò yo, avan tout gawoulé té ni sanblé pou tout bagay té o fil a plon.

Jòdi nou pa asou mòn, nou pa anba bwa mé nou sanblé kon zanset nou té ka fè pou kabéché épi bokanté asou sa ka fet dan Lakarayib épi andéwò, pou dèmen nou pli fò pou goumen kont  kapitalis, enpérialis épi kolonialis .

 Kònlanbi, tanbou épi sanblé ka woulé kantékant, dayè nou pé ritienn, pou ouvè dot Sanblé   koumansé épi an bel son kònlanbi épi tanbou, Matinik ni an group yo kriyé Watabi ( non karayib  kònlanbi :ouataboui) ka sonnen yen ki épi kònlanbi.

Si nou pran mo Lakarayib, sé anpil bagay, an gérografi sé anlo belté  pou tout sé péyi-a dépi bout anlè rivé jis anba, an istwa, sé an menm  léritaj lesklavay, sé menm pwoblenm kolonizasion-an, Lakarayib sé koté éti yo palé di Révolision Kiba, di révolision Bolivarien, di Toussaint Louverture, sé koté éti  ni an bel léritaj  kiltirel ( yo ka palé di kilti  Lakarayib), sé koté éti ou ni anlo gran matjè kon Derek.Walcoot,Aimé Cézaire, dé gran espòtif (Bolt , Sotomayor…) .Pou konnet Lakarayib épi kilti’y épi istwa’y épi lang-li, fok ou karibéyen pou di :sé ta nou, sé la nou yé, sé la nou ka viv.

Pou bout asou sé twa mo-a annou pran mo «pep»  pou éséyé dékatiyé’y an ti moman  nou ka wè ki pep vé di lansanm moun ki ni an manniè viv ki ta yo é ta yo yonn, é, andidan manniè viv-tala, nou manmay Lakarayib  nou ni dé bagay ki ta nou, dé bagay nou ka bokanté ansanm ansanm, kontel  zafè istwa pep Lakarayib, kilti pep Lakarayib é nou ni tou zafè lang-lan, zafè sé lang kréyol-la.

Zafè lang-la sé an bidim bagay, sé poto mitan kilti-a, sé siman pep-la, nou, manmay pep Lakarayib nou ni an lang ki lianné épi pasé nou épi listwa nou. Péyi nou  viv masak, krim, génosid, dépotasion,kolonizasion.

Sonjé, granbonné dépi kenziem, séziem siek sé kolonizatè-a débatjé, yo dévlopé bitasion apré ki yo fè disparet sé moun-lan ki té ja la, yo dépòté Afritjen pou mété yo esklav é apré yo mennen  vini dot moun, sa ki fè pliziè group moun épi pliziè kilti jwenn épi yo fè lavi.

Nou, groupman pep Lakarayib nou sav lang nou, lang kréyol-la wè jou épi pawol  pep ki té ka viv toupatou an bannzil-la, épi diféran pawol Afritjen,  épi pawol kolonizatè-é kisiswa Anglé, Panyol,  Pòtidjè, Olandè épi Fransé, lang–tala adan tout zil Bannzil kréyol-la sé an lang, ki ka lianné nou, gran pep Lakarayib.

Ni dé dat potalan ki matjé lavi sé lang kréyol-la kontel :

An 1976 ni an gran sanblé entènasional asou pwoblem kréyol lékol ki fet en Frans (Nice) é yo mété doubout an  «komité entènasional étid kréyol» ( CIEC).

An 1981, sa ka fè trannkat lanné dézoutwa mapipi, sanblé pa koté komin « Viéfo » an péyi Sent-Lisi pou mété doubout BANNZIL KRÉYOL ki sé an lasosiyasion ka katjilé anlo asou lang kréyol-la. Pami sé moun-lan ki tjoubaké pou mété bannzil kréyol doubout nou ni : misié Jean Bernabé,Lambert-Félix Prudent, Raphael Confiant, Dannik Zandronis,  Robert Fontes… té ni  kanmarad dot koté kon Lagiyann, Sent-Lisi épi dot.

An 1983, pa koté Lalwiziann, manmay manm BANNZIL KRÉYOL désidé fok ni an jounen entènasional kréyol , é yo chwézi dat 28 oktob, manmay Dominik té za rété dat-tala pou jounen kréyol yo( kwéyol day)  kivédi jodi, ka fè trannkat lanné nou ka gloriyé lang kréyol-la, an bel woulo bravo ba lang nou !

Tout sé lang kréyol-la asou latè ni pres mennm istwa, yo wè jou adan dé zil, dé koté bodlanmè éti dives péyi kolonizatè kon Lafrans, Lawoland, Lespay, Pòtigal kité an lang kolonial, lis péyi Lakarayib éti yo ka vréyé kréyol douvan long toubannman, tout zil, piti kon gran ka djoubaké kon yo pé pou kréyol-la rété toujou djok, menn si sèten koté konba-a red épi sa yo kriyé lang ofisiel léta.

Fok sav moun ka palé kréyol anlo koté : Anguilla, Antigua, Aruba, Bonaire, Curaçao, Bahamas, Barbade, Bélize, Grenade, Jamaique, Haiti, Guadeloupe, Martinique, Saint-Barthélémy, Dominique, Sainte Lucie, Saint- Christophe et Névis, Saint-Vincent et Grenadines, Trinidad et Tobago…  

An bel woulo ba Ayiti ki ofisializé lang kréyol ayisien-an, é ba pep-li an lakadémi kréyol ki sé an bel zouti pou pep Ayiti .

An bel fos ba manmay Trinidad ki ni bon goumen pou goumen pou kréyol trinidadien ritouvé larel-li, sa pé fet adan an bokantaj ant kréyolis Trinidad épi kréyolis dot koté kon Matinik, gwadloup épi Ayiti.

An bel fos tou ba manmay Aruba, Bonair épi Kiraso ka goumen pou lang-yo, pou papiamento woulé kantékant épi anglé ek nerlandè.

Ki léta lang-lan pa koté Matinik.

Dépi lontan kréyol sé té plito pawol palé menm si nou sav dépi 1754 an bétjé Sendomeng misié Duvivier De La Mahautiere matjé an teks yo kriyé «Lisette kité la plaine» ni anlo dot teks ki paret apré, sa vé di ki yo koumansé matjé kréyol dépi djiab té ni manmay.

Jodi lang–lan pran an bel balan, ni bon titak matjè ka matjé teks, jounal, tout kalté liv..., kréyol adan réklam,  adan politik kontel pou matjé asou masòn. Laradio, la télé koumansé rantré adan larel-la tou ; Jodi ni pliziè diksionè krèyol, granmè kréyol, manmay ka fè létid lang kréyol, ni dézoutwa zouti jòdi pou pé sa rivé an bout létid yo.

Ni dé konba kanmarad genyen pou voyé lang-la douvan, kontel jòdi tianmay pé aprann kréyol dépi latit rivé jis linivèsité, liséen épi étidian pé chwézi kréyol lekzamen.

Mé rété an pli bel é an pli gro konba pou menmen sé  rikonnet kréyol-la kon lang Matinitjé, kon lang nasional Matinik, sé an konba politik, sé an konba kont léta kolonialis fransé,  konba pou lang nou, konba pou kilti nou, sé konba pou libérasion nasional Matinik. 

Lonnè épi respé ba sé lang kréyol- la.

 

                                                                                         Léandre Marimoutou

                                                                                         Manm Sanblaj Matinik.

                                                                                             28 òktob 2017

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.