Sé près konsa kèsion-an pozé adan Montray. Annisof moun-la ka pozé’y la ka fè’y anni pou Gwadloup, an kréyol gwadloupéien, akwèdi kèsion-tala pa ka pozé pou Matinik ?
An ka di moun-tala mèsi kanmenmsa. Poudavwa i ni toutafètman rézon pou toulédé kèsyon i ka pozé :
1- Ki kalité konpowtasion a moun Gwadloup pou viktwa Lafwans té ké trapé adan Mondial foutbol la ?
2- Ki jan manifestasion politik Rasanblèman (awa, pa di Rénovasion) Nasionnal a Man Lèpèn èvè on négriyon yo kriyé Rody Tolissy pé rivé fèt ?
Pou dézièm kèsion-tala i ka mandé anplis : ka i pasé dépi 1987 lè moun Gwadloup té anvayi laéwopò pou opozé Janmari Lèpèn piété asi tè Gwadloup ?
Toulédé kèsion la lianné é nou andwa mandé kò-nou : « Es sé péyi-nou an ka maché asou tèt ? oswa ankò « Es noutout pa malad an mitan tèt ? »
Mé sé kèsion nou ka pozé pou fè lasanblan, sé jistikont on kèsion rétorik, poudavwa moun-la, mwen, onlo adan-nou, konnèt répons-la bien, pasé bien.
Wi nou tout ka maché si tèt ! Wi noutout malad an tèt ! Sé sa an gran fwansé yo ka kriyé « alien-nasion ». On nasion alienn a limenm, kivédi « étranjé » a limenm. On nasion moun fou .
Lakolonizasion, li, ka fè travay-li pou dékalboré sèvèl-nou é fè-nou kwè nou sé li é li sé nou adan onsèl bari-boutèy krazé, kifèwvwè noutout pri adan on kolta.
Mé sa pé osi sé nou i pa ka fè travay nou té andwa ka fè pou vwè kijan nou ka woté kò-nou adan kòlta tala, oswa nou ka mal fè’y.
Véritab kèsion-an sé :
kijan fè nou pa ka rivé nou osi, fè travay nou ni pou fè pou rivé dékalboré travay a kolonizatè-tala ?
Es métòd nou ka sèvi èvè’y la sé on bon métòd ?
Endépandantis-nasionalis toujou pwan kò-yo pou lésèz i konnèt ka i bon pou sé péyi nou an é ka i pa bon, é siwvwè ou pa dakò èvè-yo, ou sé on kakazwa (on ayenditou). Sé konsidi dé kalité aristokrat-lidéoloji, é mizi an mizi yomenm a-yo rété asi on lilèt, yo tousèl tousèl a-yo alantou yonn-dé chèf istorik é alantou Radio-tanbou-banbou an Gwadloup, Asé pléré an Matinik.
Anplis, déparfwa, tini désèwten adan-yo ka pwan menm kalté kalkilasion asi moun-vini kontel Ayisyen an Gwadloup, akwèdi menm jan palé èk RN. (Menmjan pou endépandantis-nasionalis an Giyàn.) Nou ka di-nou karibéyen an pawòl, mé lèwvwè sé pou nou asèpté sé lézòt karibéyen-la akas an-nou, ou ka fè tjou-long, nou ka di sa pisimié fanm Gwadloup, Matinik té ké woukonmansé fè plis timoun !
Alòs, afòs-afòs, pa bizwen mandé si nou onjan, san nou penga, noumenm an-nou wouvè chimen gran wouvè pou labann a Man Lèpèn é sé ti négriyon la nou ka tann palé asou sé radio-la é asiré yo kay wouvè lawonn lè yo kay di « Ni twòp étranjé-nèg, chinwa, an sé péyi-nou an »
An kouté tiboug-la, Tolissy, palé, an tann i té ka di menm biten èvè tousa sé politichien-nou an ni labitid di :
Ké fo Gouvèlman Fwansé débouyé kò’y pou péyé ! Péyé pou Klòdékòn, péyé pou Sargas, péyé pou Lopital, péyé pou dlo é péyé pou kisisiyésa…
E jis kitan sa kay pé kontinié konsa ?
Toultan Manman-Lafwans ké pé péyé pou rété mètfédàm adan sé péyi-nou an !
Jiktan i ké désidé arèsté péyé 40% pou sé fonksionnè-li a isidan é pou ni dé kalité sitwayen fwansé, sé la yo ni dwa 40% la é sé la yo pa ni dwa-tala piès !
Lè i ké désidé fè kon Langlitè fè :
Woté pié’y !
Ba-nou on pansion jiskont pou nou pa mò fen, épi lésé-nou bat kò -nou noumenm-nou !
Sa pé ké vlé di i pé ké kontinié halé fisèl a sé politichien-an.
Kivédi a pa pousa lè sa kay rivé, tout bagay ké zwèl !!! Mé sa pé, lè konba-nou ké menm wotè èvè ta moun Dominik é moun Sent-Lisi, sa pé nou ké konpwann nou sé menm pèp-la.
Kenbé !
Èktò.