Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

“GRAN SANBLE” : L’INTERVENTION DE RAPHAËL CONFIANT (MARTINIQUE-ECOLOGIE)

“GRAN SANBLE” : L’INTERVENTION DE RAPHAËL CONFIANT (MARTINIQUE-ECOLOGIE)

Dimanche 24 octobre dernier, au Hall de Ducos, le rassemblement des patriotes et démocrates a rassemblé le MIM, le PALIMA, le PCM, le CNCP, le RDM et MARTINIQUE-ECOLOGIE. En l’absence de son président Louis Boutrin, MARTINIQUE-ECOLOGIE a été représentée par son vice-président, Raphaël Confiant. Voici le discours qu’il a prononcé…

Kanmarad, zot tout ki vini isiya bomaten-an, man ka di zot an bel bonjou.

 

   Man vini pwan lapawol an non an gwoup ki zot poko konnet, “MARTINIQUE-ECOLOGIE”, an gwoup ki fini batjé abò tren-an, mé ki désidé goumen red kant-é-kant épi é lézot parti-a pou nou fè sé Yich méchan an pwan lavol di La Réjion.

   Met-a-manyok MARTINIQUE-ECOLOGIE sé kanmarad Louis Boutrin ki zot tout konnet pis i sé an ékolojis ka bat dépi nanni-nannan épi i konséyé réjional tou asou lis sé Patriyot la. Kon i pa Matinik sé jou-tala, i mandé mwen palé an laplas-li.

   Kon man di zot talè-a, nou ka sanblé épi zot pou nou pé viré ba péyi-tala an larel ki nef, pou nou sòti adan bankoulélé-a éti PPM mété nou a abo dépi yonn-dé tan yo ka simen bel pawol an zowey pep-la : yo kréyé swadizan 5.000 anplwa, yo fè tourizm-la dékolé, yo konstwi sisi-sila. Pep-la pa ka kwè sé mésié pas réalité-a douvan dé grenn koko-zié pep-la : Matinik an banbanm. Pa ni dot mo pou dékri léta-nou jòdi-jou. Wi, nou an banbanm ! Jou apré jou, lantripriz ka fèmen, jénes-nous ka pati pa tet, tè agrikol ka dépotjolé, ladwog ka fè siwawa toupatou, moun ki sòti andéwò ka pwan pié anlè nou.

   Nou pé pa kité sa kontinié. SA PA POSIB !

   Nou di dèvwa ridrésé péyi-a ek sel manniè nou pé fè’y sé si zot wè nou genyen éleksion désanm 2015 la, mé pou nou genyen’y fok nou sanblé. Fok nou tout sanblé, ki lé gwo parti politik ki lé piti parti kon MARTINIK-ECOLOGIE pas sé ti grenn diri ka plen sak. Nou pa andwa mantjé yon sel vwa é pou sa fok tout sansibilité riprézanté. Nou, MATINIK-ECOLOGIE, nou lé riprézanté sansibilité ékolojik la adan konba-a. Sé pa pawol anlè ki la ! Tout sé manm-nou an za travay, za goumen, adan dives asosiyasion ékolojik é nou ja katjilé asou ki sa pou sé fè pou ba péyi-tala an lot larel. E larel-tala, ki nou lé ki nou pa lé, i ké oblijéman ni an koulè ékolojik an sèten manniè. Nou pé pa kontinié dérayé mangwov épi tè agrikol, nou pé ka kontinié ka gaspiyé lésans ek woulé loto akwèdi fonmi-fol, nou pé pa pa gadé-vwè sa nou pé fè pou sa limité déga klowdékòn la etc…etc…

   Kidonk, sa ki ka entérésé nou, MATINIK-ECOLOGIE, apré zafè linité-a, sé zafè pwogram-la. Ki pwogram nou ké prézanté pep-la pou sa konvenk li ki  sé nou ki ké pé tiré péyi-a adan bankoulélé-a i yé a. Sa vré ki jòdi-a sé an jou sanblé, sé an jou kominion ant sé dives mouvman ek parti-a ki adan menm larel la, mé fok pa nou bliyé zafè pwogram-la. Fok nou diskité di’y, fok chak parti oben mouvman ba konsepion’y ek fok démokratikman nou mété pwogram-tala doubout. Sé kon sa selman pep-la ké pwan nou o sérié.

   Kanmarad, pou prèmié fwa adan listwè Matinik nou ké ni an sistem politik ki ké ba nou an ti mòso pouvwè pou nou sa désidé di divini-nou. Annou pa kité chans-tala pasé ! Annou katjilé asou lérè nou fè an 2010 pou nou pa viré koumansé yo ! Nou tout la ki sanblé la-a, nou ni fos, nou ni sifizanman djokté pou maté tab-la ek mété nouvo Kolektivité-a anba lopsion-nou, mé pou sa, kanmarad, fok nou mété asou koté ladjè entel trapé épi entel, diférans nou ni asou tel pwen, manniè partikilié nou ni ka fonskionnen lè nou ant nou, anbision ki tel é tel moun ni. Atjelman sé an alians moun ki diféran nou ka mété doubout ek fok nou gadé-wè ki manniè nou ka bati alians-tala san fraksé pèsonn, san pèsonn ni lenprésion yo pwan’y pou an pies rapòté. MARTINIQUE-ECOLOGIE vini ta adan alians-tala kon man za di’y, mé nou pa vini ta, nou pa vini an rita, adan konba-a pou dignité Matinik davwa dé serten adan nou ka goumen dépi pasé 25 lanné.

   Pawol-mwen pé ké pli long, mé man pé pa bout san man di ki manniè man kontan wè nou tout sanblé la, jòdi-a, davwa nou sé lespwa péyi-tala, nou sé ti limiè-a ki kay pèmet li sòti adan nwèsè-a éti PPM mété’y la.

   Kanmarad annou pòté mannev pou pwotéjé ti limiè-tala ek fè’y kléré akwèdi an soley ! Mèsi davwa zot kouté mwen !

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.