Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

KI DIVINI LITÉRATI KRÉYOL ATÈ MATINIK ?

Térèz Léotin
KI DIVINI LITÉRATI KRÉYOL ATÈ MATINIK ?

Annou fè an ti koutzié viré monté tan an pou nou mandé kònou, si moun kon Lafkadio Hearn, moun kon Gilbert Gratiant, moun kon Tauriac (ki mélé kréyol nan sa i té ka matjé), moun kon Marie-Thérèse Julien-Lung-Fou,  pa té pran tan konsidéré ki bò lanng fransé a, i ni Matinik an lanng moun ka palé ki ni nésésité moun kontinié tann li, ek wè’y matjé anba zié yo, nou pa té kay la ka palé asou ni lanng palé, ni divini kréyol matjé.

Si sé moun tala pa té konsidéré pep la, si yo pa té pran tan pou tann lanng lan pep tala té ka palé a, respekté’y é matjé’y, pa té kay ni nésésité jòdi nou bokanté piess kalté pawol lantou divini kréyol matjé.

Si menm moun kon Marbot pa té sèvi kréyol la pou fè’y di sa i té lé fè’y di a, sa ki bien kontrarian,  ess nou té ké pé bokanté pou diskitayé la lantou lanng lan ?

Pou nou pran tan kabéché titak, pou sav si wi si non, si litérati kréyol ni an ti chans, annou viré dèyè, é, piss Frans ka alé épi référans, annou chonjé listwè lanng fransé a limenm, ki lontan avan IXe ek avan XIIIe siek, pa té ni balan an i ni jòdi jou. Lanng tala té ka alé ka tjansé kon i pé, pass pou lépok la sé té lanng pep la épi sé toutt, kon yo ka di jòdi pou kréyol la ki té ké lanng vié-neg.

Si pabò 1539, an « l’ordonnance » yo kriyé « l’ordonnance Villers-Cotterêts », pa té ba lod rikonnett lanng fransé a, ba’y valè’y, é blijé yo enskri’y, ek sèvi’y adan ladministrasion, pou montré sé an lanng ki ni pòtalans pou fè ek réglé lwa, lanng fransé pa té kay janmen wouvè zel li. 

Toujou pabò XVIe siek, pou té fè fransé sòti poutoulbon anba lòpsion lanng laten ki té mètafez ek métress lanng press toupatou, é ki té ka toufé toutt lézott lanng ki té ni lantou’y, pou lanng laten té pèmett lanng fransé ki té ka ralé kalpatt kon i pé, volé épi pwop zel li, an krey matjè ki té lé ba lanng fransé a toutt chans douboutt, pou moun té aresté konsidéré’y kon an lanng dalo, an krey matjè kolé tett, kolé zépol pa bò lézanné 1539-1540 adan an mouvman yo kriyé « La Pléïade » oti té ni Pierre de Ronsard, Joachim Du Bellay, épi dott matjokè.

An pliss di primié dézanchoukaj tala sé metpiess tala té lé ba lanng fransé a bon fondass litérè  ki té kay  mennen toutt matjokè lanng fransé déviré asou  lenspirasion yo, chanboulé’y ek, afoss katjil, afoss travay, rann li pli bel ankò. Yo té lé montré toutmoun, matjé an lanng  sé an travay pou gadé  lanng lan vivan, pou sové belté’y, pou prézèvé nanm li, pou wendé’y kontinié viv toupadan ou ka aprann richess ki ka séré andidan bway li, ki ka batt an zantray li pou rann li pli djok.

 

ANNOU GADÉ AFÈ LANNG KRÉYOL LA, ATJELMAN.

Pliziè siek apré gran chanboulman sé moun « La Pléïade » la, lanng kréyol la ka viv menm tablati a.

Dapré an gran matiè Matinik ki ni toutt lari Fodfrans asou do’y piss, press toutt ka pòté non’y jòdi, « kréyol sé pa an lanng ki ka djè mennen’w lwen. Sé pa lapenn ped tan matjé’y. » (I di sa an fransé). Dayè i chwézi pòté plim li ba lanng fransé a,  é travay ba lanng tala, kon sé moun « La Pléïade » la té fè an tan yo. Misié a té ka palé fransé pasé fransé, matié fransé pasé an mapipi, é i pòté’y wo, é kanmenmsa nou pé rikonnett kilti nou, séré anba sa i matjé a. Nou ka pòté lonnè épi respé pou travay li.

Men lè matjè tala ka di an 1962 (toujou an fransé) ki lanng kréyol la (lanng manman’y) pa ni piess nésésité pèsonn fè kon sé moun « La Pléïade » la pou ba’y an ti chanss parett nan liv, pass pa ni ayen adan’y, é pa ni kont moun ka palé’y, nou pa ka tonbé dakò piess épi’y. É nou ka rikonnett ki si Lafkadio Hearn, Gratiant, Tauriac, Julien-Lung-Fou, é jik Marbot té rété la asou pwa kòyo ka gadé lavi alé,  ess nou té ké sav kouman matji Danten té ka palé ba fanmi nou : neg gwo bwa, neg bwa mitan ? Ess nou té ké sav ki an tan an, pou di « an pakotiyez » moun té ka di « an machann lapakott », ess nou té ké sav moun té ka di « fronmi » ?  Ess nou té ké sav moun té ka di « to », tousa konsa ? Si pa té ni liv ki pòté ban nou trass sé mo tala ?

Ess nou, nou pé rété la ka kouté pawol woulé woulé yo, san nou, nou ki la ka palé kréyol nou pa rikonnett valè sa ki ta nou, pou matjé’y kon toutt lézot lanng, pou fè jistiman kon sé moun « La Pléïade » la ki ban nou legzanp lan ?  Si nou menm ki yich kréyol nou ka dékalé kréyol,  an lanng ki sé an témwen soufrans pep nou, ki ka ban nou listwè nou, kisa nou ka kité ba lézott ? Sé pa moun « La Pléïade », ni moun piess koté ki kay vini sové lanng kréyol ban nou.  Érezdibonnè sé moun « La Pléïade » la pa té fè menm katjil ki misié Sézè,  é ki yo té défann lonnè lanng fransé a ba misié tala,  pass jòdi jou misié a pa té kay menm trapé zouti fransé, ni pou palé’y, ni pou matjé’y.  

 

EK NOU KA MANDÉ KI DIVINI LITÉRATI KRÉYOL ?

Lontan lontan nou té ka pito tann : « ess kréyol sé an lanng ?» Mi nou ka tann jòdi : ki divini kréyol matjé ? Ou sé jik di, ki mandé si kréyol sé an lanng pa lanmod ankò. Kidonk nou pé di nou vansé, nou za kité ti wet, nou za ka janbé pak, nou za press koumansé pran lanmè sèvi savann.

 

ESS LITÉRATI KRÉYOL NI AN DIVINI ?

Dabò pou yonn fodrek nou za ka rikonnett ki matjokè ki ka matjé kréyol sé matjokè. Apré sa, nou lé sav ess sé pass matjé kréyol pa ka ba piess « marchéyaj » (mo nef pou man pa di markéting) ki ka fè si ou sé an matjè oben an tjokè ? Toutt tan moun kay kwè, toutt tan moun kay konprann ki litérati, sé bagay matjè ki ka matjé fransé, italien, oben anglé, litérati kréyol ké toujou rété kon grenn anba fey, san piess marchandizaj (mo nef pou pa di pwopagand), ek  san janmen ni piess divini.

Adan péyi-a dépi ou sa tjenbé an madjoumbé ou gran kiltivatè, dépi ou sa tjuitt an zel lanmori, ou gran chef tjuizinié, dépi ou sa konté an lanmonné ou kontab, dépi ou sa li dé mo kolé ou enstititè, dépi ou sa koud an rad déchiré ou koutjiriez, dépi ou sa wouvè bouch ou ek tjenbé an mikwo, ou chantè. Toutmoun chantè, dòktè, polisié, enstititè, koutjiriez. Pa bizwen aprann, pa bizwen fòsé, pa bizwen fè piess model laprantisaj piess koté, pa bizwen konnett, ou chofè loto dépi ou sa tjenbé an volan, dépi, dépi… dépi ou popilè ou bon, menm si sak la vid…. Toutmoun lan asiré lavi fasil.

Toutt lanng ni an litérati ka maché kantékant épi’y ki ka pèmett moun ki ka palé’y, li, frékanté libréri, rantré adan bibliyotek, alé toupatou ki ka pòté liv. Lanng kréyol ni an lavini ek ni chans li, kon toutt lézott lanng. Sa’y mantjé ? Sé rikonnésans lan.

Pass fok chonjé tou ki divini an litérati sé kalité travay sé matjokè a ka pwodui, kidonk sé sa moun lan ka matjé épi lanng lan, é ki manniè matjè a ka fè lanng lan di sa i ni pou fè’y di a, kidonk sé rivé ba’y ankò pliss wotè ek tonbé dakò épi toutt valè pep la ka ba lanng lan.

Si nou ka atann la Frans rikonnett ban nou kimoun ki matjè ek sa ki bon matjè, sé pa moun ki ka matjé an kréyol i ké chwézi, pass menm si kréyol sé an lanng la Répiblik fransé, fransé ka palé fransé, fransé ka matjé fransé, fransé ka li fransé, fransé ka défann fransé. Si anlo ka atann sé la Frans ki rikonnett ki kréyol ni an litérati, sé ki yo pòkò lévé an sonmey la.

Kréyol ni an lavini si nou, nou toutt la nou ka ba kréyol palé,  kréyol matjé, ek matjè lanng lan an konsidérasion, pou nou pa kontinié dékonsidéré moun ki ka matjé an kréyol, pass la Frans pa ba yo diplonm rikonnésans oben pass yo pa pagna chobizness.  

Pou kréyol rété an lanng ki ni an nanm fok nou batt. Fok nou sa admett  ki moun pé fè fott an kréyol tou, memn manniè moun ka fè fott adan toutt dott lanng, fok nou sa kwè ki ni mo ki mo fransé, ni mo ki mo kréyol, ni istrikti ki fransé ek yonn ki kréyol. Fok nou aresté fouyayé an fransé an mo kréyol, dépi nou pa konnett li, an istrikti fransé, dépi nou pa sav. Kontel  fok nou asiré ki an kréyol, pa ni sa yo ka kriyé an fransé « la forme passive ».

   

KRÉYOL MATJÉ

Sé pou tousa tou ki fok nou goumen pou ba lanng kréyol la zouti, toutt nésésè’y, pou’y douboutt kon toutt dott lang. Wi, sé nou pep la ki pou ba’y balan, sé nou ki pou ba’y moyen, pou’y kontinié chimen’y. Wi, i ni lavini é i ké toujou ni, toutt tan nou ké lé, dépi nou pa bésé bwa. Selman fok nou rété véyatif pou sav fransé sé fransé, anglé sé anglé, panyol sé panyol é kréyol sé pa dékalkomani fransé, kréyol sé kréyol épi vokabilè’y, épi strikti’y.

Divini litérati Kréyol atè Matinik sé an volonté pou nou tjenbé, pou nou pa ped sa nou za ni, an konba pou nou mennen, pou nou genyen. Litérati Kréyol sé an bon lasirans ki ni gran konsians ki pou lanng kréyol viv, fok nou pòté divini an ba’y, jenmen fok pa nou batt ariè. Dépi nou sav ki lè, ou lé ou pé, kréyol matjé si i pa sé ni divini fok nou ba li’y, pass sé pa anlott ki kay fè’y ban nou.

Térèz

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.