Noutout kontan pòwtab an-nou. Kimoun i pa ni ta-y ? Vèt kon mi, avòté kon matrité, toutmoun ni yonn é onlo adan nou té ké enmé rivé trapé dènyé pliméyè-la.
Konmdifèt (en effet) tèknoloji-lasa ka ranjé zafè an-nou toubòlman. Nou pa ka konpwann kijan moun té pé viv antan-lontan san zouti-lasa. A pa ti sèvis i ka rann : téléfonné, fè foto, sèvi pou kléré-w lannuit, fè-w sonjé randévou ou ni, di-w ki lè i yé, sèvi révèy pou fè-w lévé lè ou ka dòmi, é prensipaman èvè 3G, 4G…gadé flim, kouté mizik épi kisisayésa… !!!
Désèrten moun pa ka lagyé ta-yo, lajouné kon lannuit i kolé si yo, li sé yo é yo sé li ! Mangné pòwtab a-yo sé konsidi ou té lévé-men si yo !
Téléfònpòwtab ka rann moun fou p’asi kotésit.
Adan lékòl-la zafè pòtab sé on bab, é nou sav on jenn pé sasiné onlòt jenn pou pwan pòtab a-y. Kifèwvwè (si bien que) nou té ja ka santi lòdè lanmò aloutou bèl ti-zouti tèknolojik-lasa.
Adan sé konpangni ka vann sé téléfòn-la, nokia, samsung, … sé on lagyè pou sav kilès kay rivé pwan tout mawché-lasa é rivé éliminé, dékalé sé lézòt-la : lagyè tèknolojik anrajé !
Kanta pou sé sosyété télékominikasyon-la, pli mové, orange, free, bouigues, sfr…sé goumé yo ka goumé pou nou trapé plibon fòwfé-la, mwen chè-la, é manfou a-w si ou vlé rété fidèl èvè on kontra davwa sé konkirans-la yo byen sanfouté-w : lagyé ékonomik !
Epi, nou té ja tann-di désèwten syantifik ka voyé-labou : sé mikrond-lasa pa bon ni pou zòrèy, ni pou sèvèl ni menm pou kyè a moun ! Mé nou pisimyé pa tann : lagyè kont santé a moun !
Téléfònpòtab ka fè moun masakré moun p’asi péyi Lafrik : KOLTAN
Pou fè sé bèl ti-zouti tèknolojik an-nou lasa maché, ki sé tablèt, owdinatè, oswa pòtab, fo-yo ni sa nou ka kriyé on pis (puce). Kivédi on toupiti-piti grenn élèktronik ka kondui kouran élèctrik-la a dimil alasèkond. Onsèl métal-la i néta ( être en état, capable) fè sa la sé on mélanj a dé minré (minerais) yo ka kriyé « kolombit »( colombite) é « tantalit »(tantalite)(Koltan/coltan). Yo ka touvé minré-lasa près anni (only/seulement) adan réjyon péyi Basen-Kongo an Afrik, prensipalman : Kivu, an limit èvè Ouganda, Burundi, Rwanda !
Onlo non a péyi ola nou ka tann-di ni moun-sovaj, ni lagyè, ni lèsklavaj a timoun, ni timoun-solda, ni mizè, ni grangou (famine), ni masak ajékontinyé ( en permamnece) ! Mé noumenm noumenm an-nou, nou pisimyé pa byen konnèt, nou ka dérifizé sav poukisa sa konsa adan sé péyi-Lafrik -la.
Eben wè fon ou konnèt, sé pou sé péyi-Léwòp –la rivé trapé Koltan pou près ayen lajan, kolonbit é tantalit mélanjé, minré yo bizwen pou fè sé pis a sé téléfònpòtab an-nou la. Sé pou yo rann-nou sèvis wi, sé gran mitinasyonnal-la ka lésé sé masak-lasa fèt toulongalé.
Mi sé gras a sé ben-san lasa nou pé ganmé èvè dènyé modèl pòwtab-la ! 2 « manfou a kyou mèl i pwan plon ! »
E mwenmenm an-mwen…
An pa andwa vlé voyé wòch adan jaden a ponmoun. Mwen osi, kon noutout an byen kontan pòtab an-mwen. I ka pèwmèt-mwen, chaklè an bizwen, trapé nouvèl a moun an enmé, ki yo pré, ki yo lwen. Mé menmjan té fo moun Léwòp té sav pannan sé XVI,XVII,XVIII ème syèk-la, té fo yo sav si yo té pé manjé sik sé padavwa té ni konmès a èsklav, razya, soufwans a moun, mizè, masak a nèg ; menmjan jòdi-la fo nou sav gras a kisa nou pé téléfonné la nou vlé, lè nou vlé, jan nou vlé.
Si zòt vlé konnèt plis ankò, asi kijan sa ka pasé an Lafrik jòdi-la kon an Léwòp, kijan yo ka souse san a moun é fouyé minré-tè afriken pou trapé KOLTAN, chèché li on tiliv Didier Daeninkx maké : MORTEL SMARTPHONE: ”Nos téléphones portables valent-ils un tel bain de sang ?”.
Mèsi lafanmi, kenbé ! Fòs é Sòlèy.