Pa ni sitelman tan moun Matinik ek touris konnet bel ti koté-tala. Sé anni (seulement/only) moun ki natif-natal Sentàn ek yonndé randonnè ki té ni labitid ay la ek délè, benyen adan'y, men sé moun-tala konnet lanmanniè Bénwè Tjenbwazez (Baignoire de la sorcière/Bath of the Witch) pé danjérez kité danjérez ka alé nan dé sèten périod adan lanné-a. Kidonk yo sav a ki lè ek ki manniè pou létjété (plonger/to dive) andidan'y, soutou ki nan fondok dlo-a ni bon tibwen chadwon (oursin/sea urchin) nwè éti pitji-yo ka fè'w soufè toubannman lè yo fè tan pwofondé nan plat pié'w.
Pou-tout-bon, Bénwè Tjenbwazez la, ki moun-lontan (les Anciens/the Elders) té ka kriyé "Tet-Kap" ek ki jòdi-jou, touris épi Neg asimilé ka kriyé "L'Œil bleu", sé an koté ki ni anchay belté. Sé konsidiré an kalté mirak lanati toubannman ! Lè ou wè ou sizé douvan'y, ou blijé ka koki zié'w anlè'y ek ou ka santi ou té ké rété la jik lè nwè fet. Menmsi ou ka rimatjé ki koté-tala danjéré pis tanzantan an bidim lanm ka anni sòti di lanmè-a ek ka anni kouvè tout Bénwè Tjenbwazez la. Lè lanm-lan viré-pati, i blijé chayé-alé épi'y sé moun-lan ki té ka benyen adan'y lan ek sé kon sa an jenn fanm néyé lot jou-a.
Tout lanmè danjéré ek ni dé koté asou latè ki pli danjéré ki Bénwè Tjenbwazez la éti moun pa pè benyen, mé kon nou za espitjé, sé moun ki abitié oben moun ki gran najè. Ni moun, davwè (parce que/because) yo sa najé, ki konpwann yo pi mapipi pasé pèsonn, yo ka menm pwan kò-yo délè pou met-najè, enben, sé kalté moun popilè (intrépide/bold) tala, Bénwè Tjenbwazez la pa ké jwé épi yo !
Lonnè ek respé nou dwé koté-tala !...