Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

NOU PA TITIRI SAN FANMI

Térèz Léotin
NOU PA TITIRI SAN FANMI

Mi an vwala, pou yo gloriyé 22 mé lanné tala, manmay lakomin Karbé pran désizion  mété-douvan mémwè gangan yo.

Yo rimonté tan-an, yo chaché, é yo tiré sé lesklav konmin tala adan  fondok loubli ki té za bien paré téré yo, pou man pa di fini épi rass yo.

Sé moun-lan fè wouchach, é  toutt travay wouchach-la mennen yo matjé non yo, trasé’y nan mab, pou fè non yo palé di yo, palé ba yo, palé ba désandan yo, menm manniè an monniman-o-mò ka fè’w chonjé, men yo, sé non yo a ka vini di : mi nou la nou pa mò.  Nou sé chouss fanmi zott !

An serten manniè toutt sé esklav tala ka vini montré ki si jòdi Karbé sé Karbé, sé yo ki fè’y tou. Tousa ka vini ba mémwè nou, an richess ki pòtalan, é man ka di woulo-bravo ba yo, ba désandan yo ki chonjé yo, ki chonjé mété yo dan limiè yo merté.

Men, man té ké kontan tann, man té ké kontan wè, avan Bazil sé vini kozé chwichwichwi’y la, bò zorey mwen, avan man Moun sé lé chayé mwen jwenn péyi san chapo, man té ké kontan tann ki toutt konmin Matinik ka pran konmin Karbé pou sèvi model.  Tann ki toupatou ki chayé esklav  pou mennen yo sibi toutt mové malva, man té ké lé  sé koté tala mété an plass an monniman ba yo tou, pou nou chonjé la nou té yé lè nou kité fondòk bouden sé bato négriyé a. Nou pé pa monté pi lwen, men ki omwen nou sav sa ki té non sé esklav-la. Non zansett nou. Omwen nou ké ni baz tala. Menm si délè yo ba yo an non alafett pou toujou kontinié mété yo a djendjen, men nou ké sav, nou ké sòti adan lababatiz-la éti yo lé nou rété a, nou ké ni mak nou, trass nou, lè nou ké ni anba zié nou, kimoun ki fè péyi-a épi laswè yo, épi san yo épi lavi yo. Mi an réparasion, mi an bel réparasion.  Réparasion tala  toutt konmin Matinik an dwa  mété’y adan konvwa réparasion-an.

Mi an manniè obidjoul pou wosélélé sé gangan nou an, mi bel manniè di  ki nou ki laa jòdi, nou pa ka bliyé yo, nou pa lé bliyé yo.

An grangrek, yo ka kriyé Andersen, té ka di konsa, an tjekpa : mémwè ka pòté ba’w rikonnésans tjè’w (la mémoire est la reconnaissance du cœur) é asiré i ni rézon di di pawol vayan tala.

Sa nou ka atann pou toutt konmin Matinik montré i ni mémwè, i ka rikonnett sa ki ta’y, kimoun i yé, i ka mété an istèl, an monniman, an plass, an koté éti loubli pa ni plass li ? Plass mémwè nou, ki jou nou ké ni’y, é toupatou Matinik ?

Mi an bel manniè montré nou pa titiri san fanmi.

Sa nou ka atann pou  rikonnett, pou gloriyé non  zansett nou adan toutt konmin nou,  kon jan Karbé fè’y la ?  Toutt lézott péyi ka pran tan chonjé, sa ki té fett avan, sa ki matjé tan-an, sa ki ranboulzayé Listwè, poutji pa nou ? Kisa nou ni pou mété mémwè nou douvan, an péyi nou an ? Annou pran tan gadé : Sé Dénanbik, sé Chelchè, sé Gandi. Ayen ki moun lòtt bò.  Joséphine ki moun isi, si i la sé pass i té mayé épi Napoléon, dayè sa fè  i ped tett li. Clarissia Sentmari pass i mò …. pou la Frans.

Gwadloup fè « Mémorial-akt » li.  Sa nou, nou ni an mwens, pou nou pa ni an koté, an monniman éti nou ka gloriyé mémwè péyi nou, moun ki mété Matinik douboutt ? Moun ka di sé mè-a ké fè’y. Si sa fett toupatou man za ka di BRAVO.

Konmin Karbé mèsi pou réyalizasion’w lan. Jan Karbé zott bel neg.

 

Térèz Léotin

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.