Atè Matinik, pli piti ti réinion moun ka fè, toujou ka ni an latilié (profusion) owdinatè sé partisipan-an ka mété déwò. Chak moun-lan asiz dèyè owdinatè powtab li ki gran wouvè ek moun-lan ka pwan an poz grangrek (intellectuel/intellectual), ka kouté sa lézot ka di toupannan i ka pianoté anlè klavié'y. Neg Matinik konpwann davwè (parce que/because) yo séré dèyè aparey-tala, sa ka ba yo tjek pòtalans (importance), yo ka santi kò-yo modèn, alapaj, sipériè pasé lézot. Kifè adan sé réinion-an, sé tala ki ni yenki an fey papié blan épi an pwennbik anba lanmen-yo, ka santi kò-yo kouyon, moudong (arriéré/backward) menm, ek yo pa noz djè wouvè bouch-yo oben dékontwolé (contredire/to kontradict) sa sé tala ki ni owdinatè-a ka di sitelman sé mésié ka fè ganm.
Sa komik toubannman davwè anni gadé foto-a ki ka ilistré artik-tala ! Nou pé wè sé dé nonm-lan ki met-a-manyok(chef/chief) 5è bidim-pouvwè (grande puissance/super power) asou latè kivédi péyi la Fwans. Ki sa nou ka konstaté ? Ki sé boug-tala pa ka séré dèyè pies kalté owdinatè aloski yo sé jenn moun (Emmanuel MACRON poko menm ni 40 lanné anlè tet-li). Yo ni fey papié épi estilo, sé tout ek sé anni (seulement/only) sa yo bizwen pou diskité asou zafè léta ek pwan désizion ki nésésè. Pèsonn pé ké pé di ki sé dé mésié-tala pa modèn ek lè ou ka gadé yo djoubaké (travailler/to work), ou ka rimatjé lamenm sériozité-a ki matjé anlè fidji-yo. Sériozité-tala pa bizwen séré dèyè pies kalté model owdinatè powtab.
Neg Matinik ni an mes koutja (péquenaud/bumpkin) an kò-yo ki komik kité komik ka alé. Granpapa-yo té ka maché pié ni oben asou do milé, papa-yo té kay lékol épi an sel chimiz i té ka pwopté chak jou-oswè, mé yo, yo konpwann yo adan an tan. Dépi ni an réinion, fok wè yo ralé owdinatè-yo pou sa montré lanmanniè yo antélijan, lanmanniè yo konpétan kisasayésa(etc.).
Arété fè komik titak, ébé Bondié !...