Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

ALANTOU PAK

Léandre Marimoutou
ALANTOU PAK

    Lontan avan karenm  moun za ka tjenbé krab,  ratiè (zatrap) za  pozé épi bandé an djol  twou-a silon kaka krab-la gwo ouben piti.

Sé labitid nou an périod-tala tjenbé krab, nouri yo pou manjé yo, an kolbou, an frikasé, ouben an matoutou, lendi pak  épi lafanmi, zanmi, kanmarad, vwazen…

Sé bodlanmè ouben bodlariviè  nou ka jwenn pou pasé  krab asou nou.

Krab-la nou ka manjé pak sé krab-tè, ou ka jwenn yo andidan piés kann, koté ki ni mang, bodlanmè, pa bò simitiè ki pa lwen dlo tou,  yo mawon, yo blé, yo gri,  é lè sé an bidim krab épi dé sakré modan espésial, yo ka kriyé’y sokan.

Isi Matinik,  ni  dot kalté krab, kontel : sirik lariviè (krab koutja), sirik lanmè, mantou ( ki plen  prel), touloulou, krab senmafot, krab  mal–zorèy, zagaya…

     Epi tout pwoblèm kontaminasion kontel chlòdékòn, pa rété bouk épi kribich lariviè, zabitan pa menm palé. Sonjé  avan pak, moun té ka péché lariviè, lannwuit kon jou, épi pannyen, lévansion, kalen ( épi poulbwa), lannwit sé pito o sébi ( flanbo) yo té ka péché épi manyok. Lé vandrèdi-sen sé marinad bouk lariviè  nou té ka manjé, jodi,  nou ka fè marinad épi tout bagay  sof épi bouk.

    Sé menm moun–la ki  reskonsab disparision bouk ek pwason lariviè, sé toujou yo ka fè vini lotbo  kribich  épi  krab  Madagaska. Si nou pa poté mannev pou gadé sa ki ta nou, asiré pa pétet, kilti nou ké foukan é nou ké dé robo yo pwogramé pou valé san brennen tou sa ka sòti andéwò péyi nou.

   Si ni dé met lékol matinitjé ka travay asou krab-la èpi ti manmay, fok sav ki ni adan ki pa ka palé di krab piès toubannman mé di « zé pak » . Yo ka fè jé asou « zé pak », désen asou « zé pak » é yo ka fè lé paran achté « zé pak » pou manjé . Erèz-di-bonè  yo  pa anpil, fok nou sav ki an ti manmay ni andwa konnet kilti tout péyi, mé lè i konnet ta péi’y, i  ka pli alèz pou konet ta lézot.

 

 Alantou krab ni anlo pawol ka di,  kontel :

Dé mal krab pa ka viv adan menm twou-a.

Tout krab-la mo an bari-a.

Ou ka fè dèyè  kon an krab ( krapon).

Tout krab konnet tou-yo.

Ki manniè krab-la ké dékalé.

Krab ka kouri trop ka fini an pak.

Pou manjé bon krab fok bien nouri krab.

I ka maché antravè kon krab.

I maré kon an krab

Sé bon tjè krab ki fè I pa ni tet

 

                                                                  Léyann   Marimoutou

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.