Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Dépi koumansman lanné-a, 14 jenn boug za ped lavi-yo abò moto

Dépi koumansman lanné-a, 14 jenn boug za ped lavi-yo abò moto

   Menmsi ni grannonm ka monté moto, nous plis ki sav ki laplipa moun ka sèvi zouti déplasman-tala, sé moun ki jenn kivédi ant 16 ek 35 lanné.

   Lè nou ka fè tan jété an zié asou konmen moun ki ped lavi-yo nan lanné 2020 tala asou moto, nou ka konstaté ki yo za a 14. Kivédi lanné-a poko menm bout pis mwa désanm fini koumansé, men ni omwens 1 moun ki pwan fè abò moto chak mwa.

   Pou an popilasion ki piti kon ta Matinik la, 1 moun chak mwa__soutou an jenn moun !__, sé anlo. Sé anpil menm. Sé twop an tout fason. Sa ki pli red-la, sé ki sé jenn moun-tala, sé yich pep-la, yich travayè, sé pa titjap (ti-boujwa) oben gwotjap. Sé tibolonm ki ka chaché djoubak (travay), ki ka fè djob oben ki fini trapé an ti travay ek ki poko ni sifizanman lajan pou sa genyen an loto. Yich titjap ek gwotjap pa ni poblenm-tala : let poko fini koulé an nen-yo, ki paran-yo za ka prété yo oben ba yo an lanmonné pou ni an loto, menmsi pli souvan ki rarman, sé an loto dokazion. 

     Popilasion Matinik ka vini pli vié chak lanné ka pasé. Ni trant lanné di sa, nou té ni 400.000 moun ek jòdi-a, nou chapé-désann a 380.000 moun. Dayè, si sé pa té pou moun-andéwò kon Sent-Lisien, Dominitjen, Ayisien, Panyol kisasayésa..., té ké za ni anchay lékol-nennenn (lékol matènel) ek lékol primè ki té ké za fèmen adan dé sèten kartié Fodfwans ek Lanmanten. Abo sé moun-andéwò-tala ka fè yich, sa pa sifizan pou pèmet popilasion-nou an viré pwan fos. Silon dé sèten démograf, nan lanné 2050, popilasion Matinik ké dédjeldésann (dégrengolé) a 350.000 moun.

    Yich titjap ek gwotjap ka pati fè létid lot bò dlo ek bon enpé adan yo pa ka déviré Matinik, sof pou fè an ti vakans. Ni anlo yich pep-la ki ka émigré an Fwans tou davwè (paskè) yo pa ka jwenn pies travay isiya. Lè ou ajouté jenn moun ki ka ped lavi-yo abò moto, nou blijé wè ki Matinik kon an panyen éti ou ka chayé dlo épi'y. Sé divini'y toubannman ki minasé ! Sa bien bel tou lé jou wouvè "France-Antilles" ek wè artik asou moun ki ni 100 lanné anlè tet-yo, men ou pa ka konstwi an péyi épi anni ki viékò. Fok ni jenn moun ! 

    Léta za fè tout lalté bagay pou sa frennen zafè aksidan moto-tala, men fok rikonnet ki sa pa djè ka ba'y pies rézilta ki sérié. Sa pa pèmet anmwennzi (diminié) kantité jenn nonm ka mò abò moto. Kidonk sel bagay ki rété pou fè, sé pétet pwan moto-a anba an kondiktè dépi yo tjenbé'y ka woulé gran balan. Mété moto-a lafouryè ! Tou lé jou asou lawout, nou ka wè mota ka fè siyak kontel moun foudok ant sé loto-a. 

    Sa pé pa kontinié kon sa !

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages