Gloriyé an dat ek an évènman pé danjéré davwè pli sé lanné-a ka bay-alé, pli nou ka riské chapé-tonbé adan an kalté langoudi lespri. Kivédi (c'est-à-dire/that is to say/es decir) nou kay maché pa koté komin Préchè éti gawoulé (révolte/revolt/revuelta) 22 mé-a té pété, nou kay bat tanbou, nou kay vréyé chanté monté ek nou kay fè bel plodari (discours/speech/discurso) épi lè tout sé bagay-tala bout, nou ké déviré lakay-nou abò loto klimatizé nou.
Epi, kon sa yé a, dimen bomaten, 23 mé, nou ké za bliyé sa ek nou ké viré-pwan ti labitid-nou kidonk viré-viv an manniè nofwap adan sosiété-a, sosiété fwansé a, ki ka déchèpiyé (détruire/to destroy/destruir) nou a jou apré jou, mwa apré mwa, lanné apré lanné. Nou ké viré adan ti ladjè politik kouyon nou. Nou ké kontinié jiré yonn a lot, fè lestonmak pou sisi oben sila, ladjé lo pawol flo a nou ni labitid ladjé a.
Es fok pa 22 mé vini an moman éti nou ka mwens gloriyé fangan-nou (ancêtre/ancestor/antepasado) ek plis mandé kò-nou adan ki léta nou yé JODI-JOU ? Davwè léta-a éti nou ka lolé adan'y lan pa bel pies toubannman. An pies kalté manniè !...