Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

FOK SOVÉ SOLDA GALION

Hughes BARTHELERY
FOK SOVÉ SOLDA GALION

     O pi lwen man a sonjé, adan siek-la ki fini pasé a, man pa té jenmen tann palé adan lonliwonnay (voisinage) mwen, di moun ki té rivé ni santan. Atjelman,  adan pres tout komin Matinik ni an moun santan é pa ni an mézon laritret ki pa ni omwen yonn

   Poutan yo pa ka rété  di nou ayen pa bon atjelman. Man menm tann  Prézidan l'Asopama di adan télé moun-lan, tout manjé nou, tout bwè nou, sé pwézon, konsidéré sé tout pep Matinik yo ka vréyé fè an ka épi kòy.  Tou sa pas misié pa lé lizin Galion kouplé épi Albioma. Si i té ka viv adan lonliwonnay lizin-la, i té ké sav ki épi vié chodiè-a, pannan senk mwa nou té ka risivrè sa nou té ka kriyé an "nwè fimen" lannuit kon jou, blijé tout moun viv lapot épi finet fèmen, épi anplis ansel voukoum (bruit) an tet ou toulonng alé, té ka opozé tout moun dòmi. Nou pa lé chodiè taa ankò. Lafimen nou ké ni épi Albioma pa ayen koté sa. 

    Atjelman, si fok kouté sé ékolojis-la, tout bagay ka ba nou kansè. Latè-a pouri épi klowdékòn, lè-a nou ka respiré a sé lapousiè sab, sé lafimen loto, sé pouriti sagas ka dékalé poumon nou. Toupatou nou pasé, adan tout liv nou ka li, tout jounal nou grenyen, tout mo matjé nou ka wè asou enternet ka di nou, pa manjé si, pa manjé sa, nou pé trapé kansè. Nou pa ni dwa manjé sik, nou pa ni dwa manjé sel, é menm sèten médikaman nou té ka pran dépi nanninannan vini pwézon. Kantapou pwodwi ensektisid pou moustik, oben pesticid yo té vann ba nou épi an patjé piblisité, jòdi yo ka di nou sé  lanmò sa ka simen. Menm let vach, an tan man té ti manmay, Prézidan Mendès France té mandé yo ba nou lékol, yo ka di atjelman i pa bon.... Oti lavérité? 

    Antouléka, man ka konstaté ki magré mové lonliwonnay la nou adan'y lan, moun ka viv pli lontan, tout timanmay jòdi pli gwo, pli gran, pli fò. Sa vé kanmenm di tout bagay pa osi mové ki yo ka di. Yo menm di Matinik ké péyi ki ké ni plis vié-kò dan yonn-dé lanné.  A kouté sé moun-lan ki lé yo tjwé lizin-lan, sé konsi yo lé mété nou anba an kloch pou nou viv santan. Es yo sèten sé bien sa nou lé? Es yo pa sav kloch-la pou ni dé ti tou adan pou nou respiré ? Man ka sonjé, man wè dé timanmay dis-douzan té ka benyen adan an kannal dlo sal ka travèsé komin Fwanswa (François). man palé di sa épi doktè mwen pou mandé'y si sé timanmay -taa pa té an gran danjé. I mété ri atè épi i di mwen, sa té fè'y bondi prèmié fwa i té wè yo adan vié dlo polié taa. Sé poutji i mandé egzaminé yo lamenm adan kabiné'y é magré tout lekzamen i fè, magré tout lanaliz li, sé ti bolonm-lan pa té ni an patat, pies maladi, pies ti bouton. I di mwen kò yo dwet dévlopé antikò ka pwotéjé yo, men nou, ...nou pa ni lentéré fè kon yo. 

   Avan nou rivé viv santan fok nou koumansé pa viv toubannman, é sé sa travayè Galion ka mandé. Tout bagay yo lé, sè konsèvé travay yo  pou yo pé ba yich yo bwè épi manjé. Si larékot kann pa wouvè lanné 2018, tout krab-la mò an bari-a, i pé ké jenmen wouvè pies dot lanné ankò. Kivédi, pres san  travayè lizin ké ritouvé yo an chomaj, setsan ekta tè kann ki pa AOC ké rété sek asou pié, ek an boul transpòtè plen det ké san travay. Natirelman, "woch an dlo pa konnet doulè woch an soley", sé moun-lan ka goumen pou yo fèmen lizin-lan, yo sé pou laplipa, fonksionnè, doktè, avoka, moun ki pa konnet sa yo ka kriyé an mwa san lajan. Poutan yo pa boug kouyon, yo bien sav nésésité pa ni lwa, fok lizin Galion kontinié fonksionnen pou tout laktivité sé kartié lonliwonnay lizin-lan kon Latrasé, Ladéfò, Ti-Galion, Magré-Tout, Labrivet,  pa mò.  Yo ka goumen pou santé nou, sa bel, sa bien, é nou ka mèsié yo, men i two ta. Lè man ka wè lanmizè yo ké kité dèyè yo, man ka mandé mwen si yo pa ni tjè. Sé pa Albioma ka mété plis polision an péyi-a. Poutji yo pa lé entewdi loto woulé, entewdi bato kosté, soutou sé gwo kontènè-a ki ka ladjé plis polision ki tout loto oliwon latè, poutji yo pa lé yo anni fèmen lizin Belfontèn-la tou. Pou soulajé nou anba tout polision lizin-lan, yo té di nou, lè i té ké kouplé épi Albioma tout lo dézagréman nou té konnet la té ké fini, é man ka kwè yo. Moun ka bien alé adan lalin, poutji nou pa pé espéré yo ké envanté an jou an paswa pou fè disparet tout zizing lapousiè, sa yo ka kriyé "particules fines"..

    An tout manniè, Albioma za konstwi, yo pé ké démoli'y, é kon épi Génipa, ki yo lé ki yo pa lé, i ké tounen. Kidonk si lé désidè ni an ti lestim ba pep-la, fok yo kouté soutou, sa ka viv di lizin-lan épi bò lizin-lan, pa selman lé gran-grek ( intellectuels) épi bel pawol initil yo . Menm ekolojis ki adan asosiasion PUMA ka di sel solision ki ni pou pèmet larékot 2018 wouvè nòmalman, sé fè lizin-lan fonksionnen épi Albioma. Alos anni kouté omwen sé ékolojis-taa, sové  Galion épi swété ba lé travayè an bon lanné 2018.   

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages