Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Katjilasion asou Fiyet Lalo

Mandibèlè
Katjilasion asou Fiyet Lalo

An Fiyet Lalo, sé té an fanm ki té makout an tan gouvelman krazé-zo Ayiti (dictature), an tan Papa Doc ek Bébé Doc. Fiyet Lalo, sé tit tou an liv Jéri Létan é Dominik Batravil sòti pabò Pari an lanné 2018.

Lè yo ka palé di Ayiti, ni pliziè manniè konprann péyi-tala. Sa ki pi dwol, sé ki tout manniè yo pé wè’y, pé jis. Sof ba moun ki ka anni pòté dékatiyaj (analiz) ek méprizasion san jen chaché alé pli lwen pasé primié kout gadé oben katjilasion (réflexion) san fondas yo ka fè. E sé la ou ké tann laplipa moun isi-a rélé, Ayiti sé :  « péyi ki pa ni ayen é ki pa kapab pòté, péyi moun grangou (moun ka mò fen), péyi moun janbé dlo, péyi makout, péyi… » Men janmen-piespa, nou pa ka tann, « Ayiti sé péyi fiyet lalo ». Poutan, dé matjè, Jéri Létan, an Matinitjé, é Dominik Batravil, an Ayisien, ka palé nou di sa adan an liv yo anni kriyé Fiyet Lalo (Fillette Lalo), kivédi an liv asou model fanm ki té ka raché, dékatjé, dépotjolé nan déziem lanmwatié XXem siek-la (dépi 1957), an tan dékalozofi (philosophie de l’extermination) makout péyi Ayiti.

Ni adan tit liv-tala an gran keksionnay (questionnement), anlo keksion. Nou pé ké pé ritjenn yo tout men nou ké vréyé douvan yonn-dé adan yo. Nou ka vréyé yo douvan, anhan (oui), pas dapré nou, yo lienné épi tout trablati (pwoblem/difikilté) Ayiti ka sipòté. An fos sipòté ki ni kanmenm twop chaj ki lou, menm si sa pa rivé fè péyi-a rantré anba tè, kivédi fè disparet pran’y, men ki ba’y dé fwa plis balan pòté’y monté anlè,  davrè moun pa ka mawot ()  tout tan lavi pé ba yo an jwen (une oppportunité) pou yo trapé chans volé-chapé-kité lawonn pit lanmizè lavi. Lespwa pa jen kité limanité, menm si ladézespérans pé ka tjoké’y délè. Moun blijé ka pran tan-yo konstriksionnen (achitektiré) tout bagay bout pa bout pou an bagay bout ek an lot viré doubout.  Nou pa bouzwen ay chaché nan vitjoumakwenn (Trifouillis-les-oies) men pran an létjet (plonger) nan fonfonn lavi tou lé jou jan péyi-tala épi an lobsèvans san gran zafè é san ganm men won nan won (parfaite harmonie) ek an katjilasion ki ka mandé konprann tout ti grenn lentèlijans ki la é bien la. Sé di la nou ka anchouké (enraciné) lespri adan larel sa lavi yé, kivédi an boul-tè tou won (planète) oti tout méday ni dé kan, dé fas si nou simié. Sé kon sa nou ké konprann sa nou ka wè douvan-douvan pa pou oblijéman mayé épi sa lespri ka fè nou kwè lamenm. Pa jen bliyé sé dèyè do lidé ki ni lidé. Sé dèyè do sa ki ka paret  kouyonnad ki ni lentèlijans. Dèyè moun ki ka paret bien ki ni malad. Souvannfwa, sa ki ka paret malad pa malad pies, akondi fonmi fou ki pa fou pies men sé présé i présé.

Nou ké kabéché asou twa krey lidé ki yonn bò lot men ki ka laji asou listwè, kilti, mistè lavi ek, asiré pa pétet, asou kanman (istil) lékriti sé dé matjè-a. Si nou koumansé épi manniè moun andéwò pé konprann lavi ek listwè Ayiti, fok kontinié épi manniè moun péyi-tala yo menm ka wè kò-yo ek latouwonni-yo (lanviwonnay/environnement).

Sé pou sa nou chwézi mennen katjilasion adan twa larel :

  • Jan moun Ayiti ka wè péyi-yo
  • Manniè yo ka viv nan péyi-yo
  • Listwè mo fiyet lalo é makout adan lavi kiltirel ek adan lavi politik tou lé jou, é sa sé pèsonnaj-tala ka riprézanté nan lespri é lachè moun Ayiti.

Nou ké adan an dékatiyaj ki ka tijé (émerger) tjok-an-blok adan an dézod ki ni lod é ki chaché gadé an kalibich (lékilib) ant sa ki bel, led, gran, mové, difsil, sa ki konprinézon mistè lavi adan an kilti ki pa janmen parey épi pies dot, menm si i ka sanm sèten adan yo… Men, nou ka viré di : toujou adan an limanité ki la égal-égo épi an lentèlijans.

An lentèlijans ka ralé moun monté nan lé-zè (l’espace) pou fè yo kouwi-sòti anba pwa nonm ek fanm ki pa ka rété dékalé lavi anba chaj kouyonnad-yo.

Nou pres anvi di : erez di bonnè jan Ayiti sézi fok yo sa viv adan an lavi débouya pa péché bò lanmò ka fè zwel séré épi lavi dèyè chak pa yo ka fè, épi zouti listwè ba yo pou sa.  An zwel ka pran chous-li (sa racine) adan an limajinè lienné épi limajinasion nannan (fondement) gran listwè tout an nasion ki toujou rété anba jouk. Anhan, toujou anba jouk, menm si tout XIXem siek-la ka fè Ayisien di : « épi yonn-dé fizi, épi baton ek woch, nou fè Napoléyon, chef pli gran lamé asou latè, pran lanmè sèvi gran chimen, nou pété chenn lestravay XVIIem siek-la pou primié fwa, é nou wouvè asou lendépandans pou rivé vini primié répiblik Neg asou latè ».

Sé listwè-tala ki fè Emé Sézè, gran powet Matinik, di : « Ayiti, koté Négritid mété kò’y doubout pou primié fwa » (« Haïti où la Négritude se mit debout pour la première fois »). Sé kalté Ayiti-tala ki fè an lot gran matjè Matinitjé, Edwa Glisan, ékri an pies téyat i kriyé Monsieur Toussaint, pou gloriyé yonn adan sé dé primié papa lendépandans péyi-tala.

Tout koté asou latè, fos limajinè poto mitan. I ka mofwazé (tradui) lidé tout an pep épi an mo pou  ba lidé-tala an fidji, an kò, an karaktè ki pé bon oben mové. Sé sa ki mennen nou pozé keksion : ola mo fiyet lalo ek makout sòti ? Adan kilti Ayiti, an tonton makout, sé, okoumansman, an kiltivatè (péyizan) ki ni an sak tradisionel ka pèmet li pran ti manmay adan tout kalté zatrap (piège). Sé an pèsonnaj ka fè sé tianmay-la pè anpil. Men fiyet lalo a ankò pli fon, pli séré adan limajinè ayisien an, davrè sé anni adan an ti pawol kontin yo ka tann palé di’y : « Fiyet lalo konn manjé ti moun, si ou alé la manjé ou tou ». Pa ni ayen ka di kisa i yé, kisa i ka pòté ni manniè i yé, sa i ka fè ojis andéwò di manjé ti moun. Kidonk, fiyet lalo sé, okoumansman, an manman djab, an ladjables, an zonbi adan sans kréyol Matinik…

 Nou ka rimatjé Ayiti, kon dot péyi, pa ka djè gloriyé (rendre hommage) fanm-li. Pa ni pies gran boulva, pies moniman ka vréyé fanm douvan-douvan. Poutan, pa té mantjé fanm bò Tousen ek Désalin pannan Révolision Ayiti a. Kontel Katrin Flon, madanm-lan ki koud drapo Ayiti a, é ki té doubout red mato pannan Révolision-an. Limajinè popilè a  pa té janmen di gran choy anlè fiyet lalo nonpli, men i fini pa rivé ba’y an fidji, an lespri, an kò… pannan déziem lanmwatié XXem siek-la. Si pèsonn pa té sav ki kalté pèsonnaj i té yé, moun Ayiti sav dépi déziem lanmwatié XXem siek-la ki moun yo yé. Sé sa dé matjè liv-tala pran tan fè nou dékouvè. Sé sézisman (pétrifié), gojet lapenn ki ka anni varé moun é bouton frédi ki ka lévé anlè lapo, lè yo ka vini aprann bak (bordel) an pèsonnaj kon Dam Léona té ka mennen. An pèsonnaj ki viv kon sa épi moun pou tout bon. La, nou douvan an mové éwo, an mové léjann ki pétet vivan toujou. Nou ké ba zot yonn-dé krim – annou pa pè sèvi mo kri (dire crument les choses) – kout isalopté moun sibi (fanm kon nonm) lè yo tonbé anba lanmen fiyet lalo. Sa difisil pou kwè pas sa red pou sipòté an moun ki pé ka danmé dot moun kon sa.  

  • Dam Léona vréyé chaché an madanm ki té bòn kay an doktè. I mandé madanm-lan, ola doktè yé, madanm-lan pa té sav, men kon i konprann sé palé i pa té lé palé, apré tout méchansté i fè’y Fò Dimanch (koté yo té ka pèsékité moun) pou fòsé’y palé, i koupé dé bout tété’y.
  • I fè yo mennen an madanm ki té ké di mari man Dam Léona té simié’y pasé Dam Léona. Apré kou i ba’y Fò Dimanch, i fè dé makout maré’y anlè an poto. Yo anni tann an voum difé ek disparet pran madanm-lan anba flanm.
  •  Dam Léona, chef tout fiyet lalo é tout makout Ayiti, pa té mantjé limajinasion nan méchansté fok té fè pou sipòté gouvelman krazé-zo  Ayiti a. Kouté pou tann, tann pou konprann : madanm-tala mété an rat ka mò fen adan koukoun (vagin) an madanm ansitiyasion (enceinte). Yo ka di, lè an madanm gwo bouden, i ni an poch lè ka pèmet ti manmay-la ki nan bouden’y lan respiré. Si sa vré, sa lé di an rat pé viv tou andidan kò an fanm an léta-tala.  A lè-tala, sa fasil pou sipozé soufrans madanm-tala viv lè an bet kon sa fen, ek i touvé viann vivan pou manjé : ti bébé-a, é tout andidan kò an madanm.
  • Té ni an lot madanm ki té chef fiyet lalo  pabò Jérémi, nan Dépatman Grandans. Pou li tou, ayen pa té twop ni mal. Nan kabech-li (tet-li), sé défann Prézidan pou lavi ki té met. 

I fè sasinen bon enpé milat davrè té ni adan fanmi-yo, sa ki té ka rété andéwò ek ki té rantré an péyi-a pou mété Prézidan atè. I fè tjwé tout moun ki té fanmi sé milat-tala. Pa té rété yonn apré. I tjwé tout bet yo té ni, brilé oben vòlè tou sa yo té ni (kay, bato…). Fiyet lalo tala – li menm – tjwé tout ti bébé ki té yich sé moun-tala. Ki manniè ?  I étenn sigaret nan dé zié-yo !

Nou pé ké pé pa palé ti bren di sé nonm makout la, kontel yonn ki té anviolé an ti manmay wonz lanné. I mété’y an san. I té maré gran papa-a pa two lwen pou i wè sa ka pasé. Lè i fini, i lonjé lolo’y (pénis) douvan gran nonm-lan ek i di’y : « niché’y, bwè san ti-yich-ou ». An lot makout ankò té ka vann manjé bò kay-li. Eben, an boug i té swef, padavwè i té ka sanm an nonm ki té pran fanm-li, vini manjé lakay-li. I sèvi’y an bel mòso viann. Sé té an mòso gigo ki té ni an gwo zo. Lè kliyan-an fini manjé, i péyé. Mé met kay manjé a mandé’y ba ki moun i kité zo-a ? Fok i té manjé’y ! Sa soupwann boug-la. Makout-la pa pran tan pou kolé an fizi anlè tet-li ek i mandé’y manjé tout zo-a. Sa té enposib. Men douvan lanmò, mirak ka fet. Kliyan-an fè sa i té pé. I rivé kasé zo-a men pa tout. I kasé an dan’y. I valé sa i té pé kon zo. I rivé chapé davrè makout-la té las. I pa té pé rivé rété asé véyatif (vigilant/éveillé) pou tjenbé jiktan kliyan-an fini zo-a é pétet fini pa tjwé’y kon sa té ja fet avan. Kidonk i ba’y an dènié bel gwo kout baton épi I kité’y chapé.

Rakontay-la (la narration) sé dé matjè-a mété douvan zié-nou an, ka mennen anlo doulè, ka boulvèsé é ka rann malad. Sa ensipòtab. Men érezman, Jéri Létan ek Dominik Batravil sa matjé. Bel litérati pa lékriti ka rakonté bel bagay men lékriti ki sa fè viv sa ki pasé oben sa ki fet kisiswa di sa i ka palé. Lektè-a ka ponmlen adan fonfonn (au plus profond) kilti Ayiti, asou sa moun ka kwè : ki sé rèlijion katolik, vodou épi loa kon papa Legba, Métres Fréda…  anba an kanman litérè ki ka rivé ralé plézi  lekti pou dékouvè katjilasion nef ki ka sòti di sa an moman listwè pé ka chayé-vini. Kontel, manniè fanm kapab gouvènen, é yo pa oblijéman dous pasé nonm lè yo alaba an sosiété. Nou toujou tann palé di fanm poto mitan, men yo bliyé di ni fanm poul-bwa tou. Davwè yo sa wonyen poto limiè lavi jiktan i fè lapousiè. Ki manniè fanm poul-bwa kivédi toubonvré (authentique) fimel makout pé fè pou pòté lavi nan bway-yo (leurs entrailles) ? Yo ki ka mété latè san andidan, san andéwò, san fènwè é san gran jou (qui anéantissent la planète). Nou ka vini ka konprann osi soufrans ka mennen soufrans ki ka fè dot violans tijé. Menm si nou ka kwè violans-tala pé nésésè pou moun pé viré lévé tet-yo é touvé lonnè-yo.   

 

Sé pa toubannman liv-la ka koumansé épi pè libren (le supplice du père Lebrun). An makout ki kaka anlè’y  afos pè i pè i pè, ka chapé-kouwi-séré adan an vié tap-tap (autobus traditionnel) non selman pou i mété an chot pwop, men pou flennté lanmò. Lavi-a mofwazé (transformer). Sé makout ki an kaka-a. Boul moun nan pep-la lévé doubout. Yo touvé manniè pou sòti  adan ratiè (piège)  Prézidan pou lavi mété ba yo. Pas chak makout té an ratiè ba ti pep-la.

Ti pep-la pa té diféran di rat. Dayè, Ti Ayoul, gran chantè bèlè Matinik, fè an chanté anlè déchoukaj-la i kriyé : « Yo kouwi dèyè Bibi dok la ! » (« On a chassé Bébé Doc ! »). Apré, i ka di (dapré sa mémwè-nou ritjenn) : « Papa makou a fini manjé piti’y. I fini épi sa ». Nou sav mal makou chat ka manjé piti-yo pou yo pé fè sa yo lé épi manman-an.

 

Dwol-dwol, men sé pa pou ayen chantè-a kriyé Bébé Doc « Papa makou ». An plis di sa, mo makou a ki ka sanm mo makout la, pou fè nou fè nou santi sé bien Bébé Doc Prézidan pou lavi ki té (kon papa’y) pli gran chef makout.

 

Kidonk tan pè libren rivé pou fè vakabon ki ni flavè (effluves) lanmò anlè yo, konprann moun toujou kapab fè sav yo pa ka sipòté yo sali é krazé limanité-yo. Yo fet pou yo viré lévé fè kò-yo é ritouvé fièté-yo, sa té nésésè pou sèten di brilé tout sa ki fè yo ni ladoutans (doute) pou sav si yo té vréman moun. Fok sé moun-tala té disparet pou kalté léta oti péyi-a té adan’y lan fini. Lè sé fiyet lalo-a é sé makout-la pa té disparet anba flanm, fok yo té déparet, kivédi yo la san la pis Dam Léona té ké dédjizé an masè pou chapé Mayami. Sa tout moun ké pito kriyé violans, pa violans, men an model laviolans (une forme violente) ki ka séré an gran konba libèté ba lavi.

 

Van-an tounen. Es sé pa larel lavi ki kon sa ? Sé apré an tranmann tè, mòn ka paret oben disparet, gran lanmè, lariviè é tè-plat (plaine)… osi.  Ba nou menm, tan pè libren pa tan moun soubwawou-bwa-mitan (sauvagerie) men tan libèté ki rivé. Ba sa ki pa lé konprann li, fok pa yo bliyé adan Dwa Moun anlè  Latè (Droits de l’Homme) l’ONU, yo ka di lè an moun anba jouk i ni dwa fè tou sa i pé pou sòti adan é sèvi violans si sa nésésè pou i sové. Kon nou ja pi douvan, fok pa mété pè libren adan violans ki woulé Ayiti men kon van libèté ki souflé adan ti pep-la. Ni an pwoveb kréyol ka esprimen sa bien : « menm baton-an ki bat chien nwè a ka bat chien blan an » . Fok  sézi sa lé di tout chien sé chien menm manniè tout moun sé moun.  Sa ki mennen nou konprann, sa ou fè, sé sa ou wè. Lespri popilè a konprann plen bagay men ni moun ki ka bliyé sa : lavi pa ka kité’w fè kon ou lé. Lespri popilè a ka di nou tou yo touvé kò-yo blijé brilé moun pou viré touvé lavi. Malérezman, nan mitan XXem siek-la, é jòdi jou ankò, moun ka touvé kò-yo blijé tjwé pou viv.   

 

Liv-taa sé an liv an mizi-an mizi ou ka vansé adan lekti-a, ou ka vini fouyaya (très curieux). Pas ou présé sav sa ka vini apré. An liv fok li atoutfos.

 

Yo konnet travay jéri Létan asou Zendien nan tout lé Zantiy é plen dot koté, é soutou asou moun yo ka kriyé « kouli » Matinik, ki sé désandan zendien ki fet isi-a. Yo konnet li mwens adan wouchach anlè Ayiti. Jik jou, liv-li, sé pito ésè, menm si sa rivé’y fè nouvel oben létid asou litérati. Nou té estébékwé (estipéfè) di aprann i matjé an woman ek Dominik Batravil, ki li, sé an matjè lanng kréyol é lanng Fransé. I aktè é jounalis tou. Sé pa nenpot plim litérè pis yo dékouvè’y Matinik adan dézièm pri litérè entènasional lanng kréyol, Pri Soni Ripè, oti i té trapé primié pri-a épi an liv é i té rélé : Pòtré van nan sèvolan lakansiel. Sé an sèvolan, sa yo ka kriyé « kap » pabò Ayiti, ki ka pati Ayiti, i ka pasé anlè chak zil karayib-la ek i ka chanté é palé ba moun. Ni kay sé dé matjè-tala, lanvi ni bokantaj ant moun Karayib-la é bien konnet latouwonni-tala. E sé tou natirelman yo kolé-tet, kolé-zépol, kolé-lespri pou mété lekti-tala douvan zié Matinitjé ek Ayisien. An lekti ki sé an montray (leçon/cours) pa ba nou selman, men ba sans lavi pé pran toupatou asou latè adan an lespwa ki pa pou janmen bout.

 

Mèsi Jéri ek Dominik ba gran lison-tala adan an manniè matjé ki ni anpil wotè ek anchay klas.    

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.