Matinik, révéyon nwel ni an nouvo tradision. Nou konnet tout kalté manjé nwel, paté, pwadangol épi yanm-sasa oben bokodji pou manjé épi kochon.
Ni anlo moun isi ki pa konnet préparé kisiswa chob, épi tout kalté model litjè pou bwè.
Tousa pasé dimod, atjelman an sel ritournel yo konnet, sé alé sipermarché pou genyen chanpàn.
Fout man ni lédé sé moun-tala ka jwé gro.
Yo ka jwé gro telman ki yo ka koumandé fwagra, dend épi chèvrèy. Erezdibonnè dan lékartié anlè mòn, an pati moun rikoumansé kouri laribot pa la solidarité pa ped.
Toupandan nou ka goumen épi la tradision, ni an boug ki vini Matinik pou pasé nwel. Sé Yv ki non’y mé i pa boulé pies. I jik envité artis kay an gro-bétjé pou té fè gro jé épi yo.
Misié di ba yonndé artis yo té triyé :
- Lanné démilnef-la ké ni plen lajan, mé fok zot ké kolé tet kolé zépol pou zot mété tet-zot adan menm bonet-la pou an sel projé kiltirel Matinik.
Man té ké anvi sav si misié ka fè gro-jé oben si i ka jwé gro ?
Sa man sav sé ki lé sendika ka fè an ti-jé dépi yonndé lanné. Dépi mwa désanm pran, pandan an pati ka kouri fè chanté nwel, yo ka filé zépon-yo pou ba-nou an ti-kado nowel : lagrev asou por-la.
Sé pa tout-moun ki djè enmen ti-kado-tala. Mé sé portikè-a simié mwa-tala pou pozé rèvandikasion-yo. Yo sèten yo ké ni bon prim asi Duité épi asou nou.
{{Jid}}
{{{Bel poveb kréyol 23}}}
« Chak kochon ni sanmdi-yo » mé chak konsomatè ni léro-yo pou anrichi sa ki ja ni é ki toujou ni.
{{Jid}}