Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL
KREYOLAD 390

KRÉYOLOMAJ BA KRÉYOL

Jid
KRÉYOLOMAJ BA KRÉYOL

Jounen Entènasional Kréyol - 28. 10.2011

Dépi lanné 1981, an bann manmay vidjò, sé té dé kréyolis pa koté Sent-Lisi, yo mété atè an sanblaj éti yo kriyé «Bannzil kréyol».

Ni moun sa pri an dan-yo telman fò akondi an lakol, yo pa janmen rété djoubaté ba kréyol. Sa fè ki kréyol ka vansé pianm pianm, ka piété pou alé douvan.

Délè kréyol-la ka tjilé kon makata oben délè ka rété anlè kò’y kon an moun ki pété pié’y, oben kon an moun ki bwè an kou an trop.

Mé kréyol ka vansé kanmenm, i jik antré lékol, (i poko an gran mé ofiranmizi i ka pran an ti-plas lè yo lé kité’y ba’y). Avan i té an lakou a selman, atjelman yo ka envité’y asiz mé ni moun ki pè’y asiz. Asiparé i pé opozé tianmay palé fransé.

Ni moun ka wè magré fòmasion linivèsité pou pran lisans, métriz ek doktora i pa ka alé asé lwen épi i titak tro mòlokòy.
Ni sèten moun ka di toujou, poukisa ou ka ped  tan’w aprann kréyol ? Sa sé bagay boug fou an mitan tet, oben bagay moun masibol fol.

Jounal ANTILLA toujou djoubaté pou lang lan alé douvan. I fè pliziè liméwo ANTILLA KREYOL. Dépi 2004, chak simenn I ka permet li kréyol chak simenn. Pétet ni moun ka di sa pa asé, mé sé san ayen ki pa bon. Antouléka, lektè ANTILLA pé li kréyol touléjou.

Mé kréyol toujou la, menmsi dé serten koté kontel pabò lavil, i tou mol kon an kakabef tou fré, i tjòlòlò akondi kafé ba tianmay ; menmsi dé serten koté lè yo tann kréyol yo ka kasé bwa an zorey-yo pou yo pa tann, oben yo ka fè rol pa ka konprann.

Kréyol toujou la, menmsi délè man ka pè pou i pa vini kon Trinidad éti an sel komin ka palé’y toujou.

Jòdi 28 oktob 2011 annou fè pou nou pa atann 28 oktob 2012 pou nou chonjé’y ankò ek nou viré kom palé’y.

Annou pa fè konsi nou pa lé’y an lavi-nou, an kilti nou an tout mes nou.

Man pé ké di ki lang lan bel kon an donzel oben an toutrel, sa tro fasil.

Mé fout sa bel lè ou pé di moun an ou enmen an akondi poet la:

 

«Doudou man enmen’w dann!
Ou mété mwen ajounou
adan janm ou
kon an boug fou
Pas man enmen ti-madou vizou’w la!»

Sa pa bel?

Lè nou pé di épi tou fondok tjè-nou «Doudou tjè-mwen ka pri difé ba’w toujou, kon pil bwa sek ka brilé boukan an tan karenm!»

Sa pa bel?

Nou préféré di:

Chéri jè t’aime, ki lou anlè lang-nou akondi an mas pou kasé bidim roch.

Kitan nou ké sispann sèvi lang nou an yenki pou vréyé gres anlè manman moun?

Kitan, nou ké tann ti-pawol Daniel la «Tout lang sé lang».

Jik kitan nou ké sispann enstalé Fransé adan an fotèy, épi ladjé kréyol (pou man pa di an lot mo) asou an vié ti-ban?

Manmay, pengad pou kréyol pa pran lavol an péyi-nou épi nou jwenn li yenki… dan dikté kréyol.

Jid

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages