Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Lang kréyol épi pawol lateknik, lasians / Langue créole et dicours technique, scientifique

Serge RESTOG
Lang kréyol épi pawol lateknik, lasians / Langue créole et dicours technique, scientifique

Lateknik sé kisa ?

 

         Lateknik sé sa ki ka sèvi pou an métié, pou lar, épi dot ankò. Lateknik sé  pawol, sé manniè fè ki ka sèvi pou tousa ki ka chèché ni an rézilta.

         Sé konsa nou ka trouvé, dépi nanninannan, sé agrikiltè-a, sé péchè-a, sé charpantié-a, adan sé latilié-a, adan sé lizin wonm lan, sé lizin sik la nonm ka travay é nonm ka sèvi lateknik pou yo fè métié-yo, pou fè diféran machandiz.

         Moun té ka palé asou lateknik adan sé aktivité péyi-a, alantoun sé aktivité péyi-a.

         Jòdijou péyi-a adan an gran mouvman dévlopman kon tout sé lézot péyi-a anlè latè-a. Sé konsa lateknik ka rantré anlot manniè, toupatou. Bon enpé moun ka pozé kèsion kontel : es moun pé palé di lateknik, di lasians épi lang kréyol la ?

         Nou ka di, sé pa konsa pou moun pozé kèsion-an.

         Nou té ké pozé tjestion-an konsa : Es moun ki ka palé chinwa ka pozé tjestion-an, "es nou, moun chinwa pé palé di la teknik, di lasians épi lang chinwa ?

Lateknik ka palé tout lang. Tout lang ka palé lateknik. Lateknik ki té adan  sé lizin-la, isi-a, té ja ka palé kréyol. Lateknik, nou di, ka rantré toupatou jòdi. Annou fè lateknik, annou fè lasians, jòdijou, kontinié palé kréyol.

 

         Lè nou ka fè lang kréyol la palé lateknik jòdi-a, nou ké touvé sé mo teknik la épi lapratik.

         I fok di ki tout sé artik-la nou matjé a, sé pou prop plézi nou, nou matjé tousa.

         Nou annou matjé an lekspérians ki nou ni dépi plis ki trant lanné, épi moun ki ka palé kréyol adan travay-nou.

         Nou palé di travay nou. Nou té ka kontrolé aviyon ki ka navidjé an siel. Nou ni labitid, kontrolè Matinik, Sent Lisi, Domnik, Lagwadloup palé kréyol anlè sé téléfòn-la, anlè sé frékans-lan. Lang-lan nou ni pou palé a, a lofisiel, sé anglé, men nou ka palé lang-nou, lang kréyol osi, menm si ladministrasion fransé ka di, nou pa ni dwa fè sa.

Mi an lekzanp anlè kontrol aviyon :

         Nou ka kriyé kontrol Sentlisi, nou ka di kontrolè-a "Tjenbé BWA840*-lan anlè radial 190 la, épi nou ka fè AFR8463** désann anlè radial 160-lan.

         Nou fè AFR-lan désann épi 1500 ft/mn, nivo 90.

         I pli ba.

         Fè BWA-lan désann 1000 ft/mn, jik nivo 100."

 

         Zot konprann osi, an tan-tala pa té ni rada.

 

         Mi anlot lekzanp épi lamétéo kou-tala :

         Teknisien lamétéo-a ka di nou "I ni an gren ki ka vini la, ales. I pa djè épé. Lè i pasé anlè nou, apré 5 minit, siel-la ka viré klè lamenm."

 

         Nou ka wè, lè moun ka palé di teknik pou yo sa konprann kòyo, i fok yo menm wotè konnésans adan sa yo ka palé a.

         Sé pou sa nou ka di, pou lateknik, lasians palé kréyol, i fok i ni dé bagay :

 

         Prèmié-a sé, i fok sa palé lang kréyol la.

Déziem-la sé, i fok sé moun-la ni menm wotè

konnésans adan sijé-a pou yonn sa konprann

lot.

 

Démonstraksion

 

         Nou ka fè an ti démostraksion ba zot épi lang kréyol la épi lateknik. Nou ka li yonn dé lin tjek artik nou matjé é ki sòti lanné 1998, 199, 2000, anlè an jounal ki sòti Matinik, yo kriyé "LA TRIBUNE DES ANTILLES"

 

Sé artik-la ka palé anlè Lamétéo, anlè GPS, Cospas/Sarsat, Enternet, Airbus A3XX épi dot ankò.

 

G.P.S.(Global Positionning System)

LTA n° 16 – Juin 1999

         GPS sé kisa ?

 

GPS-la sé an bon zouti pou navidjé. Tout moun ka di sé méyè zouti pou moun navidjé adan siel, kon anlè dlo, atè, an manniè alez. GPS-la ka anpéché marenpéchè ped an lanmè, kon sa té ka fet pa ni si lontan, kon sa ka fet ankò jòdi, men pli rarman. GPS-la ka di'w lamenm la, ki koté ou yé. I ka di'w ki direksion ou ni pou pran pou viré vini atè, si ou ped tè. I ka ba'w vites déplasman kanno-a.

         Anchay marenpéchè ki Matnik, ka sèvi GPS-la. I fasil pou sèvi. I pa gro.I pa ka mandé anpil swen. Nenpot ki moun ka rivé sèvi'y. Ansel bagay ou ni pou fè, sé véyé sé pil-la.

 

         GPS-la ka maché épi 25 satélit ki alantou boul latè-a. GPS-la té fet lanné 1973, pou sèvi larmé méritjen. Sé méritjen-an kriyé'y Navstar/GPS, sa lé di Navigation system with Time and Ranging/Global Positionning system. Sé soviétik-la ni an sistenm konsa, yo kriyé'y GLONASS.

         An fransé, pou GPS, nou té ké di, Positionneur automatique, oben Système de positionnement sur le globe terrestre. Nou an kréyol, nou ké kriyé'y, Sistenm pozision otomatik.

         Aviyatè, maren, maren-péchè ka sèvi GPS-la é i ka permet yo ni pozision yo épi an lérè ki apenn pli gran ki 100 met, i pé menm rivé 3 met. Sé méritjen-an rikonnet ki GPS-la sé an bon zouti li 8 désanm 1993.

 

Sé satélit-la ka pran 107 minit pou yo tounen alantou boul latè-a. Distans yo épi boul latè-a sé 1 000 km épi latè-a.

Lè yo ka tounen alantou latè-a, yo ka pasé anlè sé dé pol-la, Pol Nò épi Pol Sid.        Sé 25 satélit-la, pou di lavérité, pa ka tounen an menm tan épi boul laté-a. Yo tout la fiks. é sé boul latè-a, ki an mitan yo ki ka tounen tounen'y. é nou sav  boul latè-a ka fè an ron adan vennkatrè. An kanno ki anlè lanmè-a ka tounen osi épi boul latè-a. Kanno-tala ka pasé anba tras pasaj sé satélit-la.

 

COSPAS/SARSAT

LTA n° 18 – Oct 1999

 

(International Commitee for Space Research/International Satellite System for Search and Rescue).

 

Baliz détres Cospas/Sarsat (Sistenm satélit pou chaché ek sové sa ki ped) ka sèvi pou endé, pou chaché ek sové tousa ki ped an lanmè, tousa ki ped anlè latè. tousa ki adan aviyon é tonbé adan lanmè, tousa ki ni bizwen soukou.

         Épi baliz détres la, moun pé sav lamenm, adan an batzié, ki koté moun ki ped yé. Moun pé alé chèché yo épi pòté soukou.

         Poutoutbon, moun koumansé kabéché (réfléchir) anlè sa, lè, lanné 1970, an aviyon ki té ka navidjé, épi méritjen ki té sòti adan an kongré, tonbé adan réjion Alaska. Bon enpé moun pati alé chèché yo, mé, jik jòdi, yo pa janmen touvé yo.

         Dépi tan-tala, sé méritjen-an di, i fok tout aviyon ni abò yo an ELT (Emergency Locator Transmitter), an lémétè ki ka di, la an moun yé, lè moun-tala bouzwen soukou. Lémétè-tala ka mété koy anrout tousel, lè i touché dlo oben lè i tonbé anlè latè. I ka vwéyé an sinial pou di, ki koté moun-lan ki ni problenm-lan, ni bizwen soukou.

         Pou Cospas/Sarsat maché, dabò-pou -yonn, i fok ni an baliz détres ki ka maché anlè frékans 121,5 MHZ oben 406 MHZ (Mégahertz). Sa, sé baliz détres moun ka ni anlè bato, aviyon ek sa ki ka maché atè.

         Lè baliz détres la ka travay anlè frékans 121,5 MHZ la i ka vwéyé an sinial ki ni ansel ton, satélit-la ka risivwè. Satélit-la ka rivwéyé sinial-tala anlè 17 stasion ki simen anlè 10 péyi.

         Sé, sé kat péyi-tala, Lafrans, Lézétazini, Kanada épi Linion Soviétik, ki mété Cospas/Sarsat doubout, lanné 1979. Lanné 1982, sé kat péyi-tala té ka vwéyé adan siel an primié satélit. Lanné 1984, yo té ka déklaré ki sistenm-lan ka maché obidjoul. Sé kat péyi Cospas/Sarsat la té ka siyen ansanm, li prèmié juiyé 1988, pou di ki yo dakò pou sistenm-tala maché pannan tjenz lanné. Apré, chak senk lanné, yo ké rabouté akor-la ankò pou senk lanné. Atjolman la, sé vennsenk péyi ki ka sanblé adan lalians Cospas/Sarsat.....

 

Enternet, sé kisa ?

LTA n° 13 – Nov/Déc 1998

 

Lanné 1960, sé solda méritjen-an té pè an gro ladjè té fet anlè latè-a. Lidé yo, di yo, mété doubout an latilié lòdinatè ki té ké jwenn yonn-épi-lot, tout oliron latè-a, é ki té ké fet kon an twel zagriyen : si-an-ka fil téléfòn té ké koupé, yo té ké kapab kontinié risivwè lenfòmasion yo ni bizwen.

 

Pies gwo ladjè pa fet. Yo kité sa ba sé grangrek-la ki ka travay anlè lasians, pou yo sa bokanté lenfòmasion ant yo, pou yo sa bokanté mo matjé, son, pòtré, adan sé linivèsité-a. Apré sa, sé tout moun ki ni lòdinatè, ki vini anlè twel zagriyen-an pou chaché lenfòmasion. Lè yo ka chèché lenfòmasion adwet kon agoch, konsa, moun ka di, yo ka navidjé anlè enternet.

 

Pou di twel zagriyen, moun ki ka palé anglé, ka di web. Pou palé di enternet moun pé di " mwen ka alé wè kisa i ni anlè web-la jòdi-a". Dot moun ka di osi, "anlè world wide web la. (www), sa vlé di, enternet osi, twel zagriyen-an ki ka fè tout lantoun latè-a.

 

         Kisa ou ni bizwen pou'w alé navidjé anlè enternet ?

 

Pou'w alé navidjé anlè enternet, ou pou ni :

- an lòdinatè,

         - an modem,

- an téléfòn ki ka pran enternet

- an program yo kriyé MICROSOFT INTERNET EXPLORER oben NESCAPE NAVIGATOR, MOZILLA FIREFOX,GOOGLE CHROME épi dot ankò.

 

Si ou lé vwéyé an let, an lenfòmasion, an fakti, ba an lantoupriz, ba an magazen ki nenpot koté anlè latè-a, ou ka wouvè program navigatè enternet-la ou ni a, EXPLORER oben NETSCAPE. I ka wouvè anlè an finet ki sé an karé ki anlè lékran lòdinatè-a.

Adan finet-tala ou ka wè sa yo kriyé an paj douvan ( Anglé : Home page, Fransé : Page d'accueil, Kréyol : Paj douvan).

Anlè Paj douvan-an, chèché (Anglé : Compose mail, Fransé : Composer un message, Kréyol : Matjé an mésaj.

Anlot paj ka paret. I ka mandé'w ladres lantoupriz-la ou lé vwéyé fakti'w la.

Ou ka tapé an lekzanp ladres kon tala : kapistrel@gmail.com. Ou ka rantré fakti-a anlè paj-la. Apré sa, ou ka frapé ENTRÉE.

Sé konsa yo ka di ou ka vwéyé an e-mail,( an Anglé : e-mail / electronic mail, Fransé : mél / message électronique, courriel, kréyol : mél / mésaj élèktronik).

Apenn an batzié, mésaj ou a ja rivé jik lotbò dlo, si sé an péyi ki lwen. Fakti-a ka rantré adan bwetlet lantoupriz-la . Moun-la, pé réponn ou lamenm.

I pé vwéyé ba'w teks, foto, jounal, liv, film siléma, tout dot kalté film, lajan, program lòdinatè, mizik. Ou pé wè osi, pòtré moun lantoupriz-la épi tann li ka palé ba'w lamenm la. Zot pé wè kòzot yonn-alot, palé yonn-épi-lot, si ou ni an kaméra.

 

Airbus, an bidim jumbo A 3XX.

LTA n° 22 – Avril/Mai 2 000

 

         Gro ladjè ka roulé, ant dé majò, adan zafè fè aviyon. Prèmié majò-a sé Boeing, an lantoupriz ki lanmérik. Lot majò-a sé Airbus ki pabò Lérop. Boeing, sé dènié lanné-a ki pasé a, té pli gro mapipi pou fè aviyon.

         Dépi ladjè 39-45 la, Boeing vann 12 000 aviyon. Jòdijou, Airbus koumansé ka vann aviyon pasé Boeing. Sé Airbus A 320-an, an aviyon ki ni pabò 160 plas, ki ka vann pasé sé nouvo Boeing 737 la ki tou-nef é ki fini sòti, épi pasé osi sé Boeing 717-la.

         Airbus ja vann 2 200 aviyon. Lè ou gadé wotè koumand aviyon ki té ka fet lanné 1995, Boeing té ni 81%, Airbus té ni 19% selman. Lanné 1998, Boeing té ni 54%, Airbus té ni 46%. Lanné 1999, anlè uit mwa, Airbus ni 68% épi Boeing ni 32% koumand.

 

         An kout grenndé anlè lateknik épi anlè lajan.

 

         Airbus Industries ranjé zafè-a pou an pilot trapé formé adan 8 jou selman.Yo mété bon enpé lòdinatè adan sé aviyon-an. Kabin pilot-la sé menm ki adan Airbus 320-an, ki adan Airbus 340-lan.

         Tousa la, pou fè lékolomi ba sé konpani-a. Sé moun-la bizwen alez adan sé aviyon-an. Pou sa, Airbus 320-an ni 17 santimet anplis ki Boeing 737-la. Sa ka ba'w 2,5 santimet anplis pou alezté kò'w. Moun ka vini gro jòdi, i fok yo ni plis plas pou yo asiz.

         Airbus Industries lé alé pli lwen. I lé grandi koleksion sé aviyon-an. I lé jòdi, fè aviyon ki pli gro. I lé fè aviyon ki ka chayé plis moun épi plis machandiz.      I ni pli an pli aviyon ki ka navidjé, si moun lé sa kalmé titak, sé ogmanté anlè grosè sé aviyon-an. Konsa, sé laéropor-la épi siel-la ké mwens bouré épi aviyon.

         Jòdi, Airbus Industries ka bat pou fè an gro bidim aviyon ki ka pran 555 moun, i kriyé'y Airbus 3XX. I ni pou sanblé 15 milia dola pou aviyon-tala volé lanné 2 004 é i ké ba 3 000 moun travay. AirbusIndustries lé aviyon-tala kouté 15% jik 20% mwens lajan ki Boeing 747 pou fè'y volé. Pri'y té ké pabò 1,3 milia fran fransé, lè Boeing ka vann an 747 (ki sòti lanné 1969, i ni 30 lanné) pou 750 milion fran fransé. Airbus A3XX-la ka pronmet fè mwens bri. Yo ka di i ka fè 15% mwens bri ki tout sé lézot aviyon-an.

 

         Pa anlot bò, Boeing ki chwézi anlot mannev, ka di i préféré fè ti aviyon 200, 300 plas. Sé pa lapenn fè dot gro aviyon, B 747-400-an ja ka pran 420 moun. I ké pé sa réponn pou tout trafik-la ki pou vini a. Mé, an menm tan, magré sa, Boeing ka di i ka travay anlè dé "SUPER JUMBO" i kriyé B 747-400X, ki ké ni dé pon é ki ké pran 430 moun.

         Adan tout séri sé A3XX-la, sé A3XX-100-an ki ké sòti prémié. I ké pé chayé 555 moun, adan twa klas : prèmié klas, déziem klas épi twaziem klas. I ké pé janbé 14 200 tjilomet adan ansel kou.

 

Lamétéo

 

Sé karayib-la té ka sèvi tan-an osi pou yo té planté lédjim-yo épi piébwa-yo. Yo té ni prop mo-yo, prop mak-yo, pou viv épi lamétéo réjion-an.

         Adan lang fransé a i ni mo karayib ki rantré adan'y kontel OURAGAN. OURAGAN sé an mo karayib ki vlé di "bondié van"(Hu ra kan). Menm mo-tala pasé adan dot lang kon anglé, yo ka di "Hurricane", épi panyol, yo ka di "Huracàn".

Épi lang kréyol la ni bon enpé mo pou palé, di sé niyaj-la, di diféran model lapli. Sé niyaj-la ni non kréyol-yo kontel :

         niyaj ponm fou (Cumulus Congestus),

         niyaj koton (Cirrus),

         niyaj ti karo (Cirro-cumulus).

 

I ni diféran modèl lapli kon :

         an gro lapli (une onde tropicale),

         an gro gren lapli (une averse forte),

         an fifin lapli (une bruine),

         an gren blan (une averse en mer),

         an lapli chinia (averses fréquentes et légères)...

 

         Zot ka wè ki kréyol-la ka palé teknik ankò, ka palé lasians san i sav, épi zafè lamétéo a.

 

Lamétéo sé kisa ?

 

         Lamétéo sé an lasians ki kapab esplitjé sa moun obsèvé anlè tan-an. I pé prévwè an ki léta tan-an ké yé, pou pli lwen posib. Tousa lamétéo ka prévwè, pou ka pòté an bénéfis adan sa moun ka fè anlè latè-a. Lamétéo la, pou sèvi popilasion-an. Moun pé pa koumandé tan-an. Yo ka chèché prévwè tan-an pou yo sa ranjé zafè yo, silon sa tan-an pé fè.

 

 

Lang kréyol la toupatou jòdi

 

  • Jòdijou, lenfòmasion-an rapid, fasil épi pa ka kouté anchay lajan. Moun ka matjé kréyol, liv ka sòti, awtik an kréyol asou jounal.
  • Moun pé jwenn an diksionè kréyol nenpot koté i yé, anlè lòdinatè'w, anlè téléfòn-ou.

 

  • Moun ka palé kréyol adan sé radio-a, adan sé télévizion-an. É zot sav, moun pé kouté radio tout péyi atjelman. Ou pé ka rété Moscou, Tokyo, Lima é la ou yé a ou pé kouté radio bò lakay-ou, radio ki Matinik, radio ki Lagwadloup, radio ki Laréyinion, radio ki Lagiyàn.

 

Kréyol-la toupatou jòdi. I pa ni pies rézon pou moun ki ka palé kréyol, pa sèvi kréyol-la pou di tousa yo ni bizwen di.

 

                   Sé épi lapratik an lang ka wouvè zel-li.

 

 

 

 

 

----------------

* West Indian

** Air France

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.