Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

POUKI MATINIK EK GWADLOUP PA TINIZI EK EJIP ?

POUKI MATINIK EK GWADLOUP PA TINIZI EK EJIP ?

Sa ka woulé adan sé péyi arab la ka estébékwé anlo moun o Zantiy. Nou ka wè dé pep ka anni lévé gawoulé kont diktatè-yo ek ka fè yo anni pwan lavol, diktatè ki té la dépi nanni-nannan. Men, sa ki ka konyen lespri-nou plis, sé sa yo ka mandé, sé sa ki matjé asou sé bandwol-la yo ka brandi a : sé pep arab-la ka mandé an mofwaz politik, yo ka mandé libèté, démokrasi, dwa pou fanm kisasayésa…Kidonk sa yo ka mété prèmié-douvan, sé dé rèvandikasion ki politik, sé pa dé rèvandikasion ki ékonomik.

Pèsonn adan sé péyi arab la pa ka mandé ki yo wosé salè-yo di 200 dola oben ki yo bésé asou pri lésans-lan !

Okontrè, lè nou ka jété an zié asou gran lagrev févriyé 2009 la ek asou dot lagrev ki pété apré ki Matinik ki Gwadloup, ki sa nou ka konstaté ? Ki sa LKP ek KF5 mété prèmié douvan, sé rèvandikasion ékonomik. Poutan, lè ou gadé, pep tinizien-an ek pep éjipsien-an ka pwan dis mil fwa plis fè ki sé pep antiyé-a. Sitiyasion sosial ek ékonomik yo dis fwa pli mové ki ta nou ! Anni chonjé ki atè l’Ejip, pasé 60% popilasion-an pa sa li ek ékri. Timanmay pa kay lékol, yo oblijé travay dépi yo ni 8 an anlè tet-yo. Pa ni Sékirité sosial, pa ni RMI oben RSTA, pa ni alokasion-chomaj. Kantapou lopital, pa menm palé !

Nenpot moun ki ay fè touris adan sé péyi arab-la pé konstaté ki mandiannè ek moun ka mandé chien pen ka fè siwawa an lari. Aveg, moun ki paralizé, vié-kò ki fanmi-yo bandonnen, ti-manmay ki an dérad, ka trennen an tout kwen lari. Bagay ou pa ka djè wè o Zantiy ! Kidonk nou sé pé sipozé ki primié rèvandikasion sé moun-tala té ké an rèvandikasion ékonomik. Enben, okontrè, sa yo ka mandé, sé an chouboulman politik ! Poutji ? Sé davwa yo sav ki fè rèvandikasion ékonomik san mofwazé sistenm politik la, sé konsidiré chayé dlo an panyen. Anni gadé sa ki fet pou zafè « pri bésé ba » a ! Sé Bétjé-a ek sé gwo patwon-an té oblijé bésé asou pri dé sèten machandiz ki moun bizwen tou lé jou (« produits de première nécessité »), mé lamenm, yo wosé pri sé lézot machandiz-la kivédi sé tala nou pa bizwen tou lé jou a. Finaldikont : yo pa ped ayen. Sa yo ped asou an bò, yo viré trapé’y asou an lot bò.

Toulitan, sé pep antiyé a pé ké konpwann, Kon Frantz Fanon toujou di’y, ki adan an koloni, sa pou mété prèmié-douvan, sé rèvandikasion politik, nou pé ké jenmen vansé asou chimen libérasion nou.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.