Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Yo konpwann tout moun swef pouvwè kon yo

Yo konpwann tout moun swef pouvwè kon yo

   Adan ti tet zépeng-lan yo ka kriyé Matinik la, pli piti pouvwè an moun rivé trapé, sé pli i ka goumen pou tjenbé'y pres jik tan i monté nan Galilé. Ou sé di moun bizwen pouvwè pou yo pé ekzisté afos lavi-yo flo pasé an koko sek. Konpowtasion-tala ni an konsékans : "ladjé", "démisionnen", "kité plas-la ba an lot", "chèché fè an lot bagay" kisasayésa..., pa adan vokabilè laplipa sa ki ni an ti zizing pouvwè, ajijé-wè an bidim pouvwè. Sé moun-tala ni anni yon larel-lidé : "Man za la, man ka rété !".

   Men ni an krey moun espésial éti sa pli fò lakay-yo ki lakay lézot : sé tala nou pé kriyé "Neg ki wè lajan ta" a. Yo lévé maléré, épi délè an sel pè soulié pou ay lékol, dé chimiz pou fè tout lanné-a ek sé lè yo koumansé travay yo fè tan vréyajé andéwò, men chans pou yo, yo rivé "chapé anba maframé"-a kon yo té ka di an tan labitasion, yo trapé an ti diplom ek an pos, gwo oben piti. A lè-tala, yo pa ka santi ti kò-yo ankò, yo pa konnet Bò Kannal ankò, yo bliyé Latrénel oben Lavolga, pa menm palé Fon-Zonbi oben Mòn Balé. Yo vini gran-jan dapré yo !
   Men, fok yo ay pli lwen ankò asou chimen lamilatray : yo ka fè sa yo pé pou yo antré fran-mason. Oben yo ka antré adan an parti politik pou sa trapé an pos konséyé minisipal, mè, konséyé téritorial ek pou sa ki ni plis lanbision, dépité oben sénatè. A lè-tala, sé Neg-ki-wè-lajan-ta tala ka koumansé kwè kò-yo ! Yo ni pouvwè ek yo konpwann yo pé fè nenpot ki sa ek sé kon sa yonn-dé adan yo, kontel sé boug CEREGMIA a, ka fouré lanmen-yo andidan tjes-la. Andidan lajan-an ki pa ta yo a. Ay di dé moun kon sa démisionnen ! Ou pa té wè'y. Yo ka benyen adan lajan ek pouvwè, yo ki lévé madjendjen, ek sé anni malkadi oben lanmò ki pé tiré yo la.

   Sa ki pli grav la, sé ki sé Neg-ki-wè-lajan-ta tala ka kontaminé pep-la, ka polié lespri pep-la. Pep-la ka fini pa admet ki lè ou wè ou érisi trapé an ti pouvwè, fok pa janmen ou ladjé'y konsidiré sé ta'w pou tannité. Kifè lè zot wè an moun désidé ladjé pouvwè-a, démisionnen di pos-li, moun ka chaché tout kalté rézon salop pou espitjé sa. Yo pa ka rivé konpwann ki an moun pé konsivwè ki i rivé fè sa i té ni pou fè a ek ki atjèman i paré pou batjé adan an lot bagay. Awa ! Yo pa ka konpwann sa pies toubannman. 

   Sé poutji si zot wè an jou ka vini lendépandans sé pwoché, sé pa anni gwo-tjap pou pwan séraj-yo, mé Neg-ki-wè-lajan-ta primié-douvan davwè sé kon sa adan sé péyi afritjen an ki vini endépandan an, ou ka jwenn dé chen-fè ki anni mété pouvwè politik la anba zel-yo ek ki ka gadé'y ba kò-yo pannan 20, 30, jik délè 40 lanné. Anni yon solision pou Neg-ki-wè-lajan-ta : fouté yo atè ! Dépann yo dépi atjèman !...
 
Vokabilè

Andéwò : à l'étranger.

Anni : seulement.

Erisi : réussir.
Flo : vide.
Galilé : l'au-delà.

Gran-jan : bourgeois.

Gwo-tjap : riche.
Kisasayésa : etc.
Krey : groupe.
Larel-lidé : ligne de conduite.

Madjendien : prolétaire.

Maframé : canne à sucre.

Malkadi : maladie.

Primié-douvan : en premier lieu.

Tannité : éternité.
Zizing : miette.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages